SVEČANOST U UDRUŽENJU KNJIŽEVNIKA SRBIJE

Otkrivanje bareljefa sa likom Branka Miljkovića

Arhiva10.02.11, 11:19h

U Udruženju književnika Srbije danas će, na 50. godišnjicu tragične smrti 'princa srpskih pjesnika' Branka Miljkovića, biti otkriven bareljef sa likom pjesnika, rad vajara Nebojše Mitrića.

Branko MiljkovićU prigodnom književnom programu učestvovaće Radomir Andrić, Slavomir Gvozdenović, Srba Ignjatović, Petar Pajić, Dragan Kolundžija, Slobodan Rakitić, Adam Puslojić, Miljurko Vukadinović, Milica Jeftimijević Lilić, Predrag Bogdanović Ci, Mirjana Kovačević i glumac Ljubivoje Tadić, javio je Blic.

Branko Miljković je jedan od najpoznatijih srpskih pesnika druge polovine dvadesetog veka, esejista i prevodilac.

U Nišu objavljuje svoje prve pjesme. Godine 1953. odlazi u Beograd na studije. Diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1957. godine. Još kao student sa Draganom M. Jeremićem i grupom pjesnika osniva grupu neosimbolista 1956.godine, u nastojanju da u poeziji sintetizuju pjesničko iskustvo simbolista i nadrealista.

Prve pjesme u Beogradu mu objavljuje Oskar Davičo u časopisu „Delo“, i time mu otvara vrata ostalih časopisa i izdavača. Ubrzo potom sledi njegova prva zbirka pesama "Uzalud je budim" 1956, kojom postiže uspeh kod publike i kritičara.

Njegove rane pjesme pokazuju uticaj francuskih simbolista Valerija i Malarmea, kao i Heraklitove filozofije. Najznačajnija je njegova zbirka „Vatra i ništa“ u čijoj se osnovi, pored antičkih mitova, nalaze nacionalni mitovi i legende koje je on utkao u sopstvenu poetiku, posebno u ciklusu „Utva zlatokrila“.

Narodni muzej u Nišu čuva  zaostavštinu  Branka Miljkovića. Formiran je i fond istoimene muzejske zbirke. Godine 1971, povodom desetogodišnjice pesnikove smrti, njegovi roditelji, Marija i Gligorije i brat Dragiša, poklonili su muzeju u Nišu sačuvanu zaostavštinu: lične predmete, odeću, dokumenta, fotografije, rukopise, namještaj iz roditeljske kuće u Nišu i Beogradu, prepisku, ličnu biblioteku sa oko 400 knjiga i časopisa i bogatu hemeroteku sa isječcima pejsnikovih objavljenih radova i drugih tekstova iz novina i časopisa.

(BLIN/ds)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook