Konferencija pod nazivom "Amerika na raskršću: Dejtonski sporazum i početak diplomacije 21. stoljeća" imat će dva panela. Prvi panel, istog naziva kao i konferencija, bavit će se analitičkom procjenom toga što je donio Dejtonski sporazum i koje je rezultate tada postigla američka vanjska politika, dok će drugi panel, pod nazivom "Petnaest godina kasnije: ohrabrivanje gospodarskog razvitka i integracija s Evropom", biti posvećen budućnosti regije - njezinoj stabilnosti i prosperitetu, izvijestila je VoA.

Među 400 sudionika na konferenciji će sudjelovati i bivša američka državna sekretarka Madeleine Albright, bivši američki veleposlasnik u Republici Hrvatskoj Peter Galbraith, bivši vrhovni zapovjednik NATO-a za Evropu Wesley Clark, nekadašnji savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Sandy Berger i drugi američki diplomati koji su aktivno oblikovali američku politiku prema nekadašnjoj SFRJ i jugoistoku Evrope.

Kao moderatorica pojavit će se neizostavno lice s TV-ekrana iz 90-ih ratna dopisnica CNN-a Christiane Amanpour. Sadašnja američka administracija na konferenciju šalje zamjenika državne sekretarke Jamesa Steinberga, a od evropskih dužnosnika na konferenciji će sudjelovati visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Catherine Ashton.

Dejtonski sporazum potpisan je u decembru 1995. godine u Parizu, nakon pregovora koje je u zračnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, Ohajo, s predsjednicima Franjom Tuđmanom, Alijom Izetbegovićem i Slobodanom Miloševićem vodio Richard Holbrooke.

Na jednodnevnoj konferenciji posebna će se počast odati upravo Richardu Holbrookeu, nekadašnjem posebnom izaslaniku Billa Clintona i "arhitektu Daytona" koji je preminuo 13. decembra 2010.

Daytonski mirovni sporazum je administracija predsjednika Clintona označila kao veliku diplomatsku pobjedu, ali kasnije je i ključni američki pregovarač, Richard Holbrooke, govorio kako bi sporazum trebalo dograditi te da je dejtonski Ustav BiH bio samo temelj za izgradnju države.

Upravo o tome i treba biti riječi na današnjem skupu, uz pitanje je li sporazum kojim je okončan rat ujedno i poraz etike i pravednosti te je li jedan od entiteta u BiH utemeljen na etničkom čišćenju. Možda upravo u tome pitanju leži odgovor zbog čega na njujorškom skupu nema nijednog predstavnika bosanskohercegovačkih Srba ili predstavnika iz Beograda.

(FENA/md)