Piše: Vildana Selimbegović

Karijeru je započeo kao predsjednik Općinskog suda u Livnu, a potom je nastavio kao predsjednik Kantonalnog suda. Međunarodna krizna grupa (ICG) svojedobno mu je zamjerila odluku da svi porotnici u Općinskom sudu u Livnu budu hrvatske nacionalnosti! Baš kao da u Livnu nikada nije živio niko drugi do Kolaka, Borjane i Borjaninog supruga

Prilična se prašina podigla nakon što su predsjednica Federacije BiH Borjana Krišto i dvoje dopredsjednika Spomenka Mićić i Mirsad Kebo prošlog četvrtka potpisali odluku o imenovanju sudaca Ustavnog suda FBiH. Spomenuta trojka je Domu naroda Parlamenta FBiH proslijedila odluku koja "stupa na snagu danom donošenja", a bit će objavljena u Službenom listu nakon potvrde u Domu.

Em što smo saznali da nam obrasci u vrhu Federacije imaju ozbiljnu falinku, pa ni pravnici nisu u stanju protumačiti kada su po ovoj odluci sudije uistinu imenovane, em što smo se uvjerili, po ko zna koji put, da zakoni u ovoj zemlji postoje da bi se prilagođavali partijskim normama. U ovom slučaju HDZ-ovim, partijsko-jaransko-privatnim. Da je tako, može se pročitati i iz žurne i prilično oštre reakcije Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, koje je upozorilo nadležne federalne vlasti da poštuju zakone i Ustav, te nadležnosti koje iz njih proističu: VSTV naglašava da je sporno imenovanje Andrije Kolaka, koji se osobnom voljom predsjednice Borjane Krištio, a mimo liste kandidata koju je utvrdio VSTV, našao na odluci kao prijedlog za suca iz reda hrvatskog naroda. Što će reći da su Spomenka Mićić i Mirsad Kebo u ovoj priči izuzeci, tj. da je VSTV među kandidate za suce predložio Miloša Babića i Dženanu Hadžiomerović, iz reda srpskog, odnosno bošnjačkog naroda.

I VSTV naglašava da ovo nije prvi pokušaj predsjednice Krišto da Kolaka po svaku cijenu ugura u Ustavni sud. Ko je zapravo Andrija Kolak? U javnosti je ostao upamćen kao prilično često pominjani akter vrućih HDZ-ovih afera iz Livna, a nije nimalo nevažno što je njegova suputnica u aferi Livno-bus niko drugi do predsjednica Krišto.

Za Andriju Kolaka se - ako ne računamo medijske napise o HDZ-ovim otimačinama - najprije saznalo iz izvještaja međunarodne zajednice koja se bavila nedostacima pravosudnih institucija, što je eufemizam za zloupotrebu sudova u lične i partijske srvhe. Karijeru je započeo kao predsjednik Općinskog suda u Livnu, a potom je nastavio kao predsjednik Kantonalnog suda. Međunarodna krizna grupa (ICG) svojedobno mu je zamjerila odluku da svi porotnici u Općinskom sudu u Livnu budu hrvatske nacionalnosti! Baš kao da u Livnu nikada nije živio niko drugi do Kolaka, Borjane i Borjaninog supruga, također jednog od saučesnika njihovih zajedničkih partijsko-osobno- pravosudnih afera.

Andrija Kolak je kao predsjednik Kantonalnog suda u Livnu blisko surađivao s tadašnjom kantonalnom ministricom pravde u Kantonu 10 Borjanom Krišto. Ona je pak ministrica postala nakon što je bila pravnica u Livno-busu i saučestvovala u nastajanju štetnog ugovora o dokapitalizaciji te kompanije, gdje se zagubila poznačajna suma para. Istraga je provedena prilično traljavo, u duhu naše pravosudne prakse osumnjičeni su oslobođeni i niko nije sumnjao da je upravo na duh pravosudne prakse utjecao najviše Kolak. No, oboje su, zahvaljujući tom pothvatu, zapeli za oko, tj. postali stavke međunarodnih monitoringa. Gospođa Krišto je nastavila napredovati na hijerarhijskoj ljestvici svoje partije, no Kolak se kao partijski lik u pravosuđu isuviše eksponirao pa je poslužio kao primjer da se ne može ašićare kršiti zakon po volji HDZ-a.

Kako je svojim ćutanjem i nečinjenjem sudjelovao u zaustavljanju povratka ljudi, imovine i zakona u kanton u kojem je bio predsjednik Suda, a kako su čak i presude Doma za ljudska prava sadržavale zaključke o nedvosmislenom utjecaju vladajućeg HDZ-a na livanjsko pravosuđe, našao se i konkretan razlog da tadašnja Visoka pravosudna komisija, koja će naknadno prerasti u Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, s gnušanjem odbije ideju o drugom mandatu Andrije Kolaka na mjestu predsjednika Kantonalnog suda u Livnu. Obrazloženje je bilo:  nije zadovoljio minimum profesionalnih kriterija. Ako ćemo pravo, kad u ovakvom pravosuđu za nekog kolaka utvrde da je neprofesionalan - valjda je svima jasno o kolikim je i kakvim grijesima riječ.

Kolaka je HDZ udomio na mjesto općinskog pravobranioca u Livnu, no da partijski d(r)ugovi umiju trajati, demonstrirala je predsjednica Krišto u više federalnih navrata. Ona je svako malo presavijala tabak i Andriju Kolaka imenovala za suca u Ustavnom sudu. VSTV je također u više navrata reagirao. I tako ukrug. Pitanje je šta će učiniti OHR koji još ima mandat za provođenje reforme pravosuđa u BiH, no nema nikakve sumnje da predsjednica Krišto kao najveću zemljačku, partijsku i svaku drugu zadaću doživljava uguravanje Kolaka da po mjeri HDZ-a BiH odlučuje o ustavnosti u Federaciji. Naravno, samo bi preveliki optimisti mogli očekivati bilo kakvu sankciju za predsjednicu Federacije koja postupa mimo zakona. Još manje se može očekivati da će Andrija Kolak biti zaboravljeni kandidat: iskočit će on iz nekog kadrovskog šešira tamo gdje mu se VSTV najmanje nada. No, sve što se oko njega i zbog njega izdešavalo u tehničkom mandatu predsjednice Krišto ostavlja nadu da će Dom naroda FBiH, kada jednog dana bude formiran, također s gnušanjem odbiti njegovu kandidaturu. U suprotnom, zna se šta čeka Ustav FBiH. Oslobođenje/DEPO/a.k.