Kazala je to "Glasu Srpske" zastupnik Savjeta ministara BiH u Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu Monika Mijić.

Prema najnovijim podacima kancelarije zastupnika, tokom prve polovine 2010. godine Sud u Strasbourgu je zaprimio oko 380 aplikacija protiv BiH, a iz posljednjeg izvještaja je vidljivo da su i do kraja prošle godine predmeti stizali u Evropski sud.

- Generalno gledajući, procesi protiv BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu pokretani su zbog neizvršenja presuda domaćih sudova, uključujući i odluke Ustavnog suda i Doma za ljudska prava, stare devizne štednje, vraćanja imovine, zatvorskih uslova, a stizale su i aplikacije koje se odnose na protjerivanje stranaca, dužinu sudskog postupka i slično - rekla je Mijić.

Upoređujući broj aplikacija koje su usmjerene protiv BiH iz prethodnih godina, vidljivo je da se broj tužbi smanjuje.

- Sačinjeni izvještaji pokazuju da je tokom 2009. godine zabilježeno oko 600 aplikacija protiv BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava, a najviše ih je, oko 1.000, podneseno tokom 2008. godine - istakla je Mijić.

U Sudu u Strasbourgu trenutno se u postupku rješavanja nalazi oko 1.250 aplikacija.

Ona je ranije istakla da je većina postupaka koji se vode pred Evropskim sudom za ljudska prava protiv BiH izuzetno kompleksna. Kao specifičan postupak za ovaj region, Mijićeva je izdvojila postupak za čiji ishod je zainteresovan veliki broj starih deviznih štediša u BiH, odnosno predmet koji je pokrenut od strane tri državljanina BiH protiv BiH, Slovenije, Srbije, Hrvatske i Makedonije. To je slučaj u vezi sa nemogućnosti stanovnika da dobiju svoju staru deviznu štednju položenu u filijalama Ljubljanske banke i Investbanke Beograd u BiH.

Jedan od završenih slučajeva pred Sudom za ljudska prava je slučaj bivšeg oficira JNA Branimira Đokića kojem je krajem prošle godine FBiH isplatila 65.000 eura na ime materijale i nematerijalne štete i 200 eura kamate. Mijić je kazala da je FBiH dobila instrukcije za izradu akcionog plana za rješavanje pitanja povrata stanarskih prava. Naglasila je da je sada obaveza vlasti u FBiH da taj posao završe i dostave plan zastupništvu BiH.

- Prva aktivnost je utvrditi tačan broj istih slučajeva kao što je bio "slučaj Đokić", zatim izvršiti određene izmjene zakona, a nadležne institucije Vlade FBiH moraju procijeniti izvodljivost svake mjere - rekla je Mijić.

Evropski sud je u "slučaju Đokić" odluku potvrdio u oktobru prošle godine, a akcioni plan je potrebno završiti u roku od šest mjeseci od konačne odluke.
Vojni penzioneri

Za predstavnike vojnih penzionera ova presuda je označila ohrabrenje i nadu da će ostvariti svoja ljudska i stanarska prava u BiH. Međutim, još nema pomaka ka rješenju problema oko 200 osoba koje traže povrat vojnih stanova.

- Još nema nikakvih informacija niti pomaka u rješavanju naših problema oko povrata vojnih stanova - rekao je juče "Glasu Srpske" predsjednik Skupštine Udruženja vojnih penzionera RS Milorad Kutlešić.

(Glas Srpske, BLIN MAGAZIN, DEPO PORTAL/md)