Naši građani sutra napuštaju Egipat

Ministarstvo sigurnosti BiH u suradnji s Vladom FBiH, Vijećem ministara BiH i BH Airlinesom organizirat će u četvrtak, 3. februara, let za naše građane koji žive u Egiptu i koji žele biti evakuirani iz ove zemlje.

Ovo je, na konferenciji za novinare, potvrdio ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović koji je istakao da je u stalnom kontaktu s ambasadorom BiH u Egiptu Slobodanom Šojom i osobljem Ambasade.

"Avion sa 144 mjesta poletjet će u prijepodnevnim satima i ako sve bude u redu u Sarajevo će stići u večernjim satima", kazao je Ahmetović.

Kada je u pitanju finansiranje leta, Ahmetović je kazao da će troškove dijeliti Vlada FBiH i Vijeće ministara te da će ovaj let biti plaćen nakon usvajanja budžeta, a s tim je saglasan i direktor BH Airlinesa.

Demonstracije i sukobi prerastaju u građanski rat?

Nekoliko hiljada pristalica predsjednika Egipta Hosnija Mubaraka izašlo je jutros na ulice da bi mu pružili podršku, pošto je saopćio da će ostati na vlasti do isteka mandata, ali da se neće ponovo kandidovati na izborima u septembru.

Devetog dana protesta u egipatskoj prijestonici ponovo je počelo okupljanje demonstranata koji zahtijevaju ostavku Mubaraka.

Vojska je na centralnom trgu Tahrir u Kairu razdvojila oko 20 Mubarakovih pristalica od oko 1.000 antivladinih demonstranata, dok su u Aleksandriji izbili sukobi između nekoliko stotina protivnika i pristalica egipatskog predsjednika, prenio je AP.

Mubarak je u utorak navečer poručio da se neće kandidovati na predsjedničkim izborima u septembru i da će omogućiti ustavne reforme i mirnu smjenu vlasti.

Demonstranti su odbacili to njegovo obećanje i najavili nastavak protesta dok se ne povuče s vlasti.

Pokret Muslimanska braća, glavna opzicijska snaga u Egiptu, saopćio je u srijedu kako odbija da predsjednik Hosni Mubarak ostane na čelu države do kraja svoga mandata u septembru.

Mubarak je u utorak navečer u govoru koji je prenosila televizija rekao da ostaje na vlasti, ali da neće biti kandidat na predsjedničkim izborima u septembru.

Osamdesetdvogodišnji Mubarak, na vlasti već 29 godina, obavezao se da će u toku narednih osam mjeseci mandata  pripremiti mirnu tranziciju i promijeniti ustav kako bi olakšao kandidature za predsjednika.

Pristalice opozicije traže njegov odlazak. U protestima opozicije koji su počeli 25. januara bilo je najmanje 300 mrtvih i nekoliko hiljada ranjenih, prema nepotvrđenom izvještaju UN-a.

Mubarak- 'moderni faraon' koji je preživio čak sedam pokušaja atentata

Hosni Mubarak, čiju ostavku već danima traže stotine hiljada demonstranata na ulicama Kaira, čvrstom rukom vlada Egiptom već gotovo trideset godina, uspješno gušeći snažnu islamističku opoziciju i održavajući dobre odnose sa Zapadom i Izraelom.

Mubarak je postao četvrti predsjednik Egipta u oktobru 1981. godine pošto je njegov prethodnik Anvar el-Sadat ubijen u atentatu. Malo je tko tada očekivao da će Mubarak, slabo poznati Sadatov potpredsjednik, ostati na vlasti tako dugo, podsjeća BBC.

Njegov je predsjednički mandat najduži u modernoj povijesti Egipta - od svrgavanja monarhije 1950-tih godina - duži od vladavine arhitekta egipatske republike Gamala Abdela Nasera, i njegova nasljednika Sadata, koji je ubijen pošto je sklopio mir s Izraelom.

Mubarak je po preuzimanju vlasti nastavio provoditi politiku dobrosusjedskih odnosa s Izraelom, istodobno gušeći islamističku opoziciju, što mu je donijelo podršku Zapada. Sjedinjene Države smatrale su Egipat svojim važnim bliskoistočnim saveznikom i Mubarakovu režimu slale znatnu ekonomsku i vojnu pomoć.

Egipatski predsjednik, kojeg su analitičari proglašavali "modernim egipatskim faraonom", ustrojio je snažan represivni aparat koji je pod kontrolom držao opozicione grupe, među kojima i najsnažniju islamističku grupu Muslimansko bratstvo.

Sloboda izražavanja i okupljanja bila su ograničena, a kritičari vlasti rutinski su zatvarani. Ipak, kako je Mubarak sužavao prostor za legitimnu političku kritiku, nekad uglavnom sekularno egipatsko društvo posljednjih je desetljeća postalo sve više islamizirano, ocjenjuje Nju Jork Tajms.

Sadata su ubili islamistički militanti na vojnoj paradi u Kairu, a Mubarak, koji je na svečanoj tribini sjedio pokraj njega, samo je srećom preživio taj napad. Od tada je Mubarak preživio šest atentata, a najozbiljniji pokušaj ubistva preživio je 1995. godine tokom Afričkog samita u Adis Abebi kada je napadnuto njegovo vozilo.

Hosni Mubarak rođen je 1928. u malom selu u pokrajini Menofiji nedaleko od Kaira. Svoj je privatni život uvijek držao podalje od javnosti, a poznato je da je oženjen Suzanne Mubarak i da ima dva sina, Gamala i Alu.

Završio je zrakoplovnu akademiju i obuku za vojnog pilota. Tokom karijere u zračnim snagama obavljao je brojne dužnosti, a vrhunac je doživio 1972. kad je imenovan zapovjednikom egipatskog ratnog zrakoplovstva.

U aprilu 1975. postao je Sadatov potpredsjednik i tu je dužnost lojalno obavljao do preuzimanja predsjedničkog položaja 1981.

Mubarak nikada nije pio ili pušio, i prati ga reputacija radoholičara koji vodi zdrav život.

'Ameri' se ne znaju nositi s Muslimanskim bratstvom u Egiptu

Odluka egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka da se ne kandidira za ponovni izbor u septembru, odnosno da se povuče s vlasti, suočava Sjedinjene Države s teškom dvojbom - kako se nositi s egipatskim Muslimanskim bratstvom, piše u srijedu američki dnevnik Vol Strit Žurnal.

Taj islamistički pokret osnovan prije 83 godine, najveći je opozicioni blok u Egiptu, a u sadašnjem ustanku igra podređenu ulogu. Međutim, njegovo prijašnje sudjelovanje na parlamentarnim izborima i njegovi predani pristaše znače da će biti snaga s kojom treba računati dok Egipat kreće prema slobodnim izborima.

- Novoimenovani potpredsjednik Omar Suleiman naznačio je američkim diplomatima kako želi da u sve razgovore s opozicijom bude uključeno Muslimansko bratstvo, rekli su američki dužnosnici.

To će biti temeljni pomak za egipatsku vladu, koja je zabranila tu grupu još 1954. tvrdeći da predstavlja prijetnju stabilnosti zemlje.

Najvažnije pitanje, oko kojeg su mišljenja analitičara i američkih dužnosnika podijeljena, glasi da li je Bratstvo opasna grupa koja namjerava uvesti islamsko šerijatsko pravo i ukinuti demokraciju, ili je to nenasilna organizacija što teži društvu koje bi poštivalo pravila zapadne demokracije, te istodobno prihvaćalo islam.

Muslimansko bratstvo je osnovano kao antikolonijalni pokret s ciljem stvaranja islamske države, a neki od njegovih članova su stvorili nasilne, ekstremističke ogranke. Egipatska grupa se od tada odrekla nasilja i trenutno se uspoređuje sa Strankom pravde i razvitka, islamski nastrojenom vladajućom strankom u Turskoj.

Bratstvo je javno izrazilo podršku Mohamedu ElBaradeiu, dobitniku Nobelove nagrade za mir i nekadašnjem direktoru Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koji je postao najpoznatija osoba egipatskih protesta, ali se njegova duga odsutnost iz zemlje ipak odrazila i na smanjenje popularnosti među najširim stanovništvom.

- Muslimansko bratstvo je stvarnost u Egiptu. Oni su vrlo dobro organizirani i mi ćemo ih pozorno promatrati kako bi utvrdili njihove namjere, rekao je u utorak na briefingu za novinare, glasnogovornik Stejt Departmenta Filip Krauli.

Američki diplomati održavaju kontakte s pristašama Muslimanskog bratstva ograničene na one koji su izabrani u egipatski parlament kao nezavisni kandidati.

U Mubarakovom je režimu, sposobnost Muslimanskog bratstva za sudjelovanje na izborima bila ograničena.

No 2005., Bratstvo je osvojilo 20 posto zastupničkih mjesta, uprkos zastrašivanju vlasti i ograničenju broja kandidata.

Sadašnji članovi Muslimanskog bratstva tvrde da je Mubarakov režim demonizirao pokret, kako bi se ojačala američka podrška. Mubarak je rutinski zatvarao i zastrašivao njegove članove, osobito uoči izbora.

Nakon što se Bratstvo tokom 1970-tih godina odreklo nasilja, ono je danas ogorčeni neprijatelj Al-Kaide, koja ga optužuje da se prodao poštivanju zakona koje je stvorio čovjek, navodi Žurnal.

Ogranak Muslimanskog bratstva u Pojasu Gaze, poznat kao Hamas, obilježen je kao teroristička organizacija od SAD-a i Evropske unije.

Mnoge svjetovno orijentirane Egipćane uznemirio je politički program Bratstva iz 2007., u kojem je predloženo osnivanje islamskog vijeća koje bi imalo pravo stavljati veto na zakone, a također i zabrana da se žene i kršćani kandidiraju za predsjednika Egipta. Grupa je u međuvremenu odustala od nekih  kontroverznijih dijelova dokumenta, kao što su religijska vijeća.

U januara 2010., Bratstvo je izabralo novog čelnika, Mohameda Badiea, 67-godišnjeg profesora veterine. Dugogodišnji promatrači Bratstva kažu da Badie predstavlja nastavak vodstva konzervativne jezgre grupe i dozvoljava uspon umjerenijih članova.

Badie je osuđen na devet godina zatvora 1965., a  egipatska vlada slala ga je u zatvor četiri puta.  Oženjen je kćerkom istaknutog pionira Muslimanskog bratstva koji je osuđen na smrt 1954. godine. U javnim nastupima zastupa umjerenu retoriku, u kojoj ističe poštivanje prava žena i demokraciju, no Muslimansko bratstvo je prošle sedmice zatražilo da buduća egipatska vlada prekine odnose s Izraelom i podrži otpor Palestinaca, što bi bio veliki udarac naporima Obamine administracije za postizanje trajnog mirovnog rješenja na Bliskom istoku.

(FENA/em)