Institucije BiH usred najžešće krize namjeravaju da zaposle 300 novih radnika, koji će iz državnog budžeta isisati još deset miliona KM! Čak 103 konkursa u ministarstvima i službama na državnom nivou svjedoče da vlast ne zarezuje upozorenja ekonomista, koji već godinama upozoravaju da bi gomilanje administracije i džinovski birokratski aparat BiH mogli da dovedu do bankrota. Više od polovine konkursa raspisano je poslije izbora, a čak ni činjenica da vlast još nije formirana i da je Savjet ministara već mjesecima u tehničkom mandatu vlastodršcima nije prepreka da državnu administraciju napune novim službenicima. Najgore od svega je to što se novi radnici traže uprkos tome što institucije BiH imaju 22.500 zaposlenih, što bi bilo previše i za mnogo veće i bogatije zemlje.

Kunić: Konkurse treba poništiti!

Poslanik DNS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Petar Kunić tvrdi da konkurse za prijem novih radnika u administraciju na nivou BiH nije trebalo raspisivati dok je vlast u tehničkom mandatu.

- Očigledno je da je administracija preglomazna i da hitno treba zaustaviti prijem novih radnika. Nekorektno je te konkurse raspisivati dok je Savjet ministara u tehničkom mandatu i zato bi ih trebalo poništiti. Ovde se ne poštuju standardi koji regulišu broj zaposlenih u administraciji, pa već sada imamo previše ljudi i bez tih novih koji tek treba da budu primljeni - kaže Kunić.

U MIP-u 14 novih ljudi

Proces zapošljavanja novih radnika sprovodi se preko Agencije za državu službu BiH, na čijem sajtu stoji da je 85 konkursa u postupku, što znači da prijave više ne mogu da se šalju. Istovremeno, otvoreno je još 18 konkursa, na koje je moguće poslati prijave za posao.

Prema dostupnim podacima, novi ljudi traže se u gotovo svim ministarstvima, agencijama, upravama i službama na nivou BiH. Najveći interes za novim radnicima ima Uprava za indirektno oporezivanje, koja je raspisala konkurs za 18 službenika. Samo jednog radnika manje traži Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova BiH. Ministarstvo inostranih poslova zaposliće 14 novih ljudi, od kojih će većina posao dobiti na mjestima sekretara. Upućeni tvrde da je ovaj konkurs raspisan samo zbog namjere odlazećeg šefa diplomatije Svena Alkalaja da u MIP uhljebi svoje ljude.

Ekonomisti tvrde da novo opterećenje budžeta može da izazove velike probleme jer država ionako jedva obezbijeđuje plate silnim činovnicima.

Mnogi smatraju da je ogroman broj institucija na nivou BiH izmišljen samo zato da se u njima uhljebe partijski ljudi, kao i rodbina i prijatelji političara. Tačan broj institucija na nivou BiH malo ko zna, o čemu svjedoči i poslanik SNSD-a Slavko Jovičić, koji je na jednoj sjednici postavio to pitanje.

- Niko nije imao pojma koliko ih postoji, a administracija se samo gomila. Stalno se osnivaju nove agencije, a niko ne postavlja pitanje da li uopšte imamo koristi od njih. Priče o smanjenju glomaznog činovničkog aparata su nebuloze, jer kad neko pređe prag zajedničkih institucija nikada više iz njih neće otići osim ako ne nađe neki bolje plaćen posao. Oni se jednostavno zalijepe za te fotelje i od njih više niko ne može da ih odvoji - tvrdi Jovičić.

Kasumović: Kako naći pare?

Predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanović kaže da građani moraju da znaju da će na plate 300 novih službenika da potroše oko deset miliona maraka godišnje.

- Administracija u BiH na svim nivoima je prekobrojna, a osim toga je potpuno politizovana i neprofesionalna. Nema podataka, a nema ni volje da se definiše tačan broj potrebnih i zaposlenih službenika u državnoj i administracijama na drugim nivoima. Kada je riječ o zapošljavanju u novoformiranim i drugim državnim institucijama, postavlja se pitanje da li je taj problem mogao da se riješi preraspodijelom viška zaposlenih u drugim institucijama. Međutim, na to niko ne obraća pažnju - navodi Dejanović.

Zamjenik ministra finansija BiH Fuad Kasumović upozorava da BiH nema nikakve šanse ako nastavi da postoji sa ovako glomaznim državnim aparatom. On kaže da je izuzetno osjetljivo govoriti na kojim nivoima bi trebalo da dođe do smanjenja administracije, ali ističe da to mora da bude od 20 do 25 odsto od ukupnog broja državnih službenika.

- Mi to ne možemo da finansiramo! Prošle godine smo digli kredit od MMF-a samo da ti srećnici koji rade u državnoj službi mogu da dobijaju svoje velike plate. Ostajem pri svom ranijem stavu da bi za državu, ako ne namjerava da smanji broj zaposlenih u administraciji, bezbolnije bilo da poveća PDV nego da diže nove kredite kako bi se državnim službenicima dala plata. Međutim, rješenje tog problema je na političarima i oni su ti koji treba da donesu konkretne odluke. Ekonomisti i neko ko je na sličnoj poziciji kao ja mogu samo da upozoravaju, ali politika uvijek daje posljednju riječ - zaključuje Kasumović.

(PRESS/ds)