JEREMY BOWEN NA SUĐENJU KARADŽIĆU

Bošnjaci, Srbi i Hrvati su od etničkog čišćenja napravili instituciju

Arhiva14.01.11, 19:39h

Etničko čišćenje je bilo glavna karakteristika sukoba u bivšoj Jugoslaviji i njime su se koristile sve strane, ali najviše srpska. Obrazac etničkog čišćenja u BiH je bio skoro institucija, izjavio je danas u Hagu britanski novinar Jeremy Bowen

Jeremy Bowen

Britanski novinar Jeremy Bowen, koji je za BBC izvještavao o sukobima u bivšoj Jugoslaviji, rekao je na suđenju nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, da "nije znao da je u proljeće 1991. osnovana Patriotska liga, a da su Zelene beretke bile njihova elitna organizacija".

Na Karadžićevo pitanje da li je znao da su muslimani imali tri puta veći broj snaga od Sarajevsko-romanijskog korpusa na početku rata, Boven je rekao da "nikada nije čuo takvu brojku" - javio je iz Haga dopisnik agencija Srna.

Bowen je naveo i da mu nije poznata brojka od više od 3 200 Srba koji su stradali prije 1995. godine na području Srebrenice i Cerske.

On je rekao da je u vrijeme pada Srebrenice u julu 1995. bio u Sarajevu i da je "čuo razne priče o tome i tom vremenu", ne želeći da komentariše Karadžićevu sugestiju da su "izbjeglice iz Potočara otišle transportnim sredstvima u Tuzlu i Kladanj, dok se oružana kolona od 15 000 ljudi probijala prema Tuzli".

Bowen je tvrdio da je "etničko čišćenje bilo glavna karakteristika sukoba u bivšo Jugoslaviji i da su se njime koristile sve strane, ali najviše srpska".

Na Karadžićevo pitanje "da li uvažava mišljenja visokih zvaničnika Unprofora, među kojima i generala koji je rekao da vjeruje da je iseljavanje muslimana iz Rogatice dio sporazuma između strana", Bowen je odgovorio: "Uvažavam njihova mišljenja, ali muslimani sa kojima sam razgovarao rekli su da im je bilo teško, govorili su da su bili proganjani i da je bilo slučajeva silovanja".

Bowen je rekao da je obrazac etničkog čišćenja u BiH postao "skoro institucionalizovan".

"Kada sam 1992. bio u Banjaluci vidio sam katoličku crkvu koja je još bila otvorena i živa, a kada sam tamo ponovo bilo 1993. ili 1994, bila je zatvorena. Vjerski objekti mislimana i Hrvata bili su uništavani", izjavio je Bowen.

On je rekao da "u Bijeljini ljudi nisu istjerivani iz kuća noću, kao što je to bilo sa ljudima u Travniku, ali da se to dešavalo svakoga dana, to je bila činjenica i postupak je bio skoro institucionalizovan".

U sudnici je prikazan Bowenov prilog u kojem on razgovara sa "privrednikom iz Bijeljine Vojkanom Đurkovićem", koji je, kako je rekao, "bio među onima koji su osvojili grad za Srbe, a kasnije etničko čišćenje pretvorio u instituciju".

Đurković u prilogu za sebe kaže da je "socijalni radnik i vjeruje da će dobiti Nobelovu nagradu za mir", a Bowen konstatuje da je on "Bijeljinu pretvorio u srpski grad, a da su muslimani dovedeni u situaciju da očajnički hoće da ga napuste".

Na Karadžićevo pitanje da li zna da "nema mjesta u BiH gdje muslimani nisu ostali da žive i da nema nigdje etnički čiste sredine koja je prije rata bila mješovita", Bowen je odgovorio da "ne može da komentariše te izjave o premještanju stanovništva i da je on o BiH znao da su sredine bile izmiješane, a da sada imamo koncentracije stanovništva".

Upitan da li zna da su "u Banjaluci ostali da žive svi Hrvati koji su tamo živjeli i prije rata", Bowen je odgovorio: "Moj je utisak da su u Banjaluci najviše propatili muslimani". On je rekao da "ne može ni da potvrdi ni da ospori tvrdnju da su državni organi Republike Sroske otežavali iseljavanje muslimana i Hrvata".

Na pitanje da li mu je poznata ocjena komandanata Unprofora da su "mediji bili pristrasni i da su oni pogoršali situaciju", on je odgovorio da mu to "nije bilo poznato i da je Unprofor imao različite komandante koji su imali svoje mišljenje o izvještavanju".

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u ponedjeljak, kada će biti saslušan novi svjedok optužbe.

(DEPO/em)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook