Pripovjeda: Đorđe KRAJIŠNIK, narodni stvaralac iz okoline Sarajeva, 21. vijek

Zarekla se zagorkinja vila
Sa planine slavne Romanije
Da će branit da se vlast formira
U državi i u entitetu
Usred slavne rosne zemlje Bosne
Rosne Bosne, Hercego’vne kršne
Jer su mnogo grješile glavine
I narodu zala učinile
Mnogo krale, mnogo dangubile
Pa nas svuda u svijet zadužile
Zadužile, u crno zavile.
Kad je došlo doba postizborno
Kad se ono vlast formirat treba
Zasjele su bosanske glavine
Zasjele su i v’jećati stale
Kome dati vlasti postizborne
Kome kanton, kome entitete
A kome li vlasti u Saraj’vu
Da zasjeda usred Parlamenta
Parlamenta, i Narodnog vijeća.
Vijećale su tako glavešine
Mjesec i dva, do tri mjes’ca pusta
Al’ ne mogu izvjećati vijeća
Kome dati vlasti postizborne
Kome kanton, kome entitete
Komel’ zgrade usred Sarajeva
Da stoluje u državnoj vladi.
Da stoluje da o glavi radi.
Kada dođe četvrti mjeseče
A glavine vlasti ne postav’še
Progovara sa planine vila:
Ne muč’te se bosanske glavine
Ne muč’te se ne dangub’te džaba
Ne možete formirati vlasti
Vlast formirat, nit stolovat Bosnom
Rosnom Bosnom, kršnom Hercegov’nom
Jer ste mnogo zuluma činile
Rajin gnjev ste nase učinile
Hoće raja vama glave skinut
Glave skinut, u nebesa vinut.
No uzmite čekić i macole
Pak udar’te u temelje gradnje
Silne gradnje, zadužbine vaše
Pak rušite do kamena gola
Sve od krova nek sruši macola.
Prvo ruš’te kulu Radončića
Usred grada šeher Sarajeva
Jer mi kula zaklanja oblake
Pak ne mogu ja gledati sunca
Sjajnog sunca, nit mjeseca žuta.
Drugo ruš’te velelepnog zdanja
Silnog zdanja Milova imanja
Što u staklu i betonu stoji
Usred lijepog grada Banjaluke
Ono mi je zasjenilo zvijezde
I Danicu posestrimu moju
Pak ne mogu šnjom zbora zboriti
Na Vrbasu, na toj vodi ladnoj.
Rušte redom svakom jedno zdanje
Dok ne bude upola ih manje.
Zatim dajte svak po tovar blaga
Svak po tovar ni dukata manje
Da se raja može napojiti
Napojiti, gladna nahraniti.
Kad srušite svoja lijepa zdanja
Lijepa zdanja, i skupa imanja
Kad podjel’te svi po tovar blaga
Svi po tovar, ni dukata manje
Moći ćete formirati vlasti
U državi i u entitetu.
Al’ pazite bosanske glavine
Ko prekrši može da pogine.
Nikad više zulum ne činite
Težak zulum, niti zala raji
Jer ako se men’ požali raja
Da ste teror opet sprovodili
Ja ću poslat na vas kugu strašnu
Strašnu kugu i nebesku munju
Da pomori svo potomstvo vaše
Da pomori i popali redom,
Da trunete u mukama groznim
Ako moga glasa prečujete.
Kad to čuše bosanske glavine
Prepaše se grozne suze rone,
Jer sa vilom nije šale zbijat
Silna vila u gori stoluje,
Te uzeše čekić i macole
Pak udar’še u temelje gradnje
Silne gradnje zadužbine svoje
Pak rušiše do kamena gola
Sve od krova srušila macola.
Još podjel’še svak po tovar blaga
Svak po tovar ni dukata manje
Da se raja može napojiti
Napojiti, gladna nahraniti.
Kad učin’še kako reče vila
Tad sjedoše i vlast formiraše
U državi i u entitetu
Sve po pravdi boga jedinoga
Sve u korist sirotinje raje
A na štetu sebi i gospodi.

(BLIN MAGAZIN)