'Niti jedan pametan narod se ne odriče dijela svog kulturnog naslijeđa, a oni to upravo čine'

Razgovarao: Ðorđe KRAJIŠNIK

Nenad Marilović rođen je u Sarajevu 1970.god. Osnovnu, srednju školu i Ekonomski fakultet završio je takođe u ovom gradu. Od 1991. do početka rata bio je direktor privatnog preduzeća. Nakon rata, u februaru 1996. godine bio je zaposlen u Kabinetu gradonačelnika Sarajeva na poslovima međunarodne saradnje i protokola. Od formiranja Kantona Sarajevo radi u Kabinetu predsjednika Kantona Sarajevo na poslovima protokola. Od 1997. godine je član 'Prosvjete', dok je član Nadzornog odbora SPKD "Prosvjete" od 2008-2010. godine. Na mjesto generalnog sekretara imenovan je u septembru 2010. godine.

Možete li nam ukratko izložiti istoriju SPKD 'Prosvjeta'?

MARILOVIĆ: Prosvjeta je osnovana u Sarajevu još davne 1902. godine. Prosvjete u Beogradu, Zagrebu, Podgorici, Skoplju i drugim gradovima, osnovao je glavni odbor Prosvjete iz Sarajeva. Znači odavde je potekla Prosvjeta, a ne iz Beograda. Društvo je radilo do Drugog svjetskog rata, da bi nakon njega nakratko obnovilo rad (do 1949. godine) kada je zabranjen rad svih nacionalnih kulturnih društava, pa i Prosvjete. Njen rad se opet obnavlja početkom devedestih godina, kada dolazi do ponovnog pokretanja svih nacionalnih kulturnih društava.

Kakav je vaš  odnos sa podružnicama Prosvjete u Republici Srpskoj?

MARILOVIĆ: Problem sa Prosvjetom u RS je što oni hoće da se mi njima priključimo kao podružnica. Mi ne odbijamo saradnju sa bilo kim, ali ne pod tim uslovima. Tako da je ta saradnja sada uglavnom zasnovana na individualnim kontaktima, bez zvanične saradnje.

BOSANSKA VILA 'Prosvjeta je i tokom rata radila u Sarajevu. Čak je učinjen i dodatni napor pokretanjem časopisa Bosanska Vila, koji i sada izlazi dva puta godišnje. Trebala bi izlaziti u četiri broja, ali ipak zbog finansijske situacije izlazi u dva dvobroja koja imaju veći broj stranica'

Prosvjeta je radila i u ratnom Sarajevu, možete li nam reći nešto o tome?

MARILOVIĆ: Jeste. Prosvjeta je i tokom rata radila u Sarajevu. Čak je učinjen i dodatni napor pokretanjem časopisa Bosanska Vila, koji i sada izlazi dva puta godišnje. Trebala bi izlaziti u četiri broja, ali ipak zbog finansijske situacije izlazi u dva dvobroja koja imaju veći broj stranica.

Kako se vrši distribucija Bosanske vile?

MARILOVIĆ: Na promociji svakog broja Bosanske vile podjeli se veliki broj časopisa članovima i simpatizerima društva. Dosta primjeraka šaljemo u institucije, mali broj se proda. Uglavnom, ovo su najčešći načini na koje Bosanska vila nalazi put do čitalaca.

Koliko članova društvo Prosvjeta ima danas u Sarajevu?

MARILOVIĆ: Na osnovu posjećenosti tribinama, predavanjima i ostalim događajima koje društvo organizuje, mogli bismo reći da ima oko 200 stalnih članova, međutim, zbog finansijske situacije redovnu članarinu plaća njih 80-ak.

Kakva je starosna struktura članova u Prosvjeti?

MARILOVIĆ: Uglavnom su to srednjovječni ljudi, pa sad pokušavamo raznim akcijama preko medija da animiramo mlade ljude da se priključe našem društvu. Odnedavno, sva dešavanja (tribine, predavanja, projekcije, proslave...) u Prosvjeti se najavljuju u Sarajevo Navigatoru (najčitanijem mjesečnom sarajevskom vodiču kroz kulturna dešavanja), na facebook profilu, te web stranici društva, i to već donosi rezultate.

Da li ste dobili podršku iz Republike Srpske za organizaciju prvog Božićnog koncerta (5.januara) u Sarajevu?

MARILOVIĆ: Ne. Čak nas je m:tel odbio, dok nas je BH telecom odlučio finansijski podržati.

Po vašem mišljenju, zašto m:tel nije podržao manifestaciju? Da li se plaše negativnog marketinga u Federaciji ili zbog nečega drugog?

MARILOVIĆ: Prije zbog negativnog marketinga u RS. Stvoreno je čitavo ozračje u RS koje percipira da u Federaciji BiH nema Srba, niti ih treba biti, a naročito u Sarajevu. Vjerovatno su se u m:tel-u vodili tim tezama kada su nas odbili sponzorisati.

Da li ste dobili neku podršku od strane gradskih vlasti grada Sarajeva ili nekog privrednog subjekta iz Federacije?

MARILOVIĆ: Dobili smo veliku podršku od BH Telecom-a. Istakao bih takođe podršku firmi: Europlakat, Margo, BIHAMK, UNITIC. Takođe, veliku podršku smo dobili od Kantona Sarajevo, Grada Sarajevo, potpredsjednice Federacije BiH i opština Centar i Stari grad. Medijski sponzori su nam: Oslobođenje, TVSA, BHT1, BH Radio1, RTV Vogošca i magazin Gracija.  BHT1, TVSA i BH Radio 1 će snimak koncerta emitovati za Božić, 07.01.2011. godine.

Po vašem mišljenju kako žive Srbi u Sarajevu i kakva je kulturna dijelatnost Srba u Sarajevu?

MARILOVIĆ: Živimo kao i svi građani Sarajeva. Prosvjeta, iako nacionalno kulturno društvo, funkcioniše nesmetano. Mi smo otvoreno društvo koje prihvata i ostvaruje saradnju sa svim nacionalnim i drugim društvima, kao i svim dobronamjernim ljudima.

Da li određene izjave političara imaju uticaj na vaš položaj, kao na primjer ona da je Sarajevo Teheran?

MARILOVIĆ: To definitivno nikome ne pomaže, naprotiv, to je jedan vid marketinga koji smo već spomenuli. Ipak, to zadire u neku političku sferu, a mi se bavimo isključivo prosvjetom i kulturom. Takva mišljenja opovrgavamo svojim djelovanjem, pa i ovim Božicnim koncertom koji organizujemo u najelitnijoj zgradi u Sarajevu, Narodnom pozorištu Sarajevo. Koristim priliku da se zahvalim gosp. Gradimiru Gojeru, direktoru Narodnog pozorišta i njegovim saradnicima koju su mnogo učinili da ovaj veliki i skupi projekat uspije.

Vi zapravo afirmišete da je Sarajevo između ostalog jedan stari srpski kulturni centar, a ta činjenica se u RS pokušava sistematski poništiti, i samim tim istrgnuti iz sjecanja srpske kolektivne svjesti. Da li vi to osjećate u praksi?

MARILOVIĆ: Naravno, umjesto da prihvate činjenice, oni negiraju to postojanje. Niti jedan pametan narod se ne odriče dijela svog kulturnog naslijeda, a oni to upravo čine.

(BLIN MAGAZIN)