SLOVENAČKO 'DELO'

Azilanti sa Balkana ljute Nijemce

Arhiva04.01.11, 11:05h

Njemačka je od proljeća, nakon uvođenja bezviznog režima za građane Srbije i Makedonije, registrovala više od hiljadu molbi za azil srpskih i makedonskih građana, motivisanih ekonomskim razlozima, a nedavno ukidanje viza za građane BiH i Albanije bi taj broj mogao da poveća, piše danas slovenački dnevnik Delo.

azilanti iz Srbije vraćeni u martu 2010."U prvih jedanaest mjeseci 2010. godine je u Njemačkoj zatražilo azil 4.218 državljana Srbije i 2.319 državljana Makedonije," navodi Delo u izvještaju iz Berlina, i dodaje da je "takvih molbi godinu dana prije bilo samo 581 odnosno 109", prenosi RTRS.

Prema Delu, koje se poziva na zvanične podatke Njemačke "u posljednjim mjesecima prošle godine su srpski i makedonski državljani na prva dva mjesta ispred Avganistanaca, Iračana i Iranaca".

"Podnosioci molbi skoro bez izuzetka ne ispunjavaju uslove za azil, jer nisu politički, etnički ili vjerski progonjeni", piše Delo i ističe njemačku tvrdnju da su "razlozi za njihovu želju prije svega ekonomsko-socijalni".

Njemačka, takođe, navodi da mnogi koji doputuju sa turističkim vizama traže azil i iskorišćavju činjenicu da ta država nakon odbijanja zahtjeva cijelim porodicama plaća troškove za povratak u matičnu zemlju čime dobijaju značajnu materijalnu korist.

A mnogi su "u svojoj domovini i meta prevaranata, koji im za novac obećavaju bolji život u Njemačkoj, posao ili barem srazmerno povoljan azil".

List navodi da je ministar unutrašnjih poslova Bavarske Јoakim Herman navodeći ove primjere "zloupotrebe instituta azila" zaprijetio "ponovnim uvođenjem viza ukoliko ne bude kraj takvom ponašanju".

Slična upozorenja dolaze i iz drugih zemalja Evropske unije (EU) kao što je Belgija, ali Delo ocjenjuje da je prijetnje o ponovnom uvođenju viza teško ostvariti, jer bi se na evropskom nivou o tome prvo morala postići saglasnost.

Uvodeći bezvizni režim za državljane država na Balkanu, EU je kao uslov postavila da se on odnosi samo na turistička putovanja, a ne u svrhu zapošljavanja ili traženja azila. Sa ovim i drugim ograničenjima su matične države bile dužne da upoznaju svoje građane, kao i da spreče njihovo drugačije ponašanje koje ide na štetu onih, koji uslove EU poštuju, navodi slovenački list.

(BLIN MAGAZIN/ma)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook