Pravnici su najbrojniji i nalaze se na čelu šest resora, dok su četiri ministra i premijer Aleksandar Džombić ekonomske struke.

Dok ekonomiste predvodi premijer, na čelu pravnika je ministar pravde Džerard Selman. Osim Selmana, pravnici su i ministar policije Stanislav Čađo, ekonomskih odnosa i regionalne saradnje Željka Cvijanović, trgovine i turizma Gorana Zlatković, prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Srebrenka Golić i prosvjete i kulture Anton Kasipović.

Selman je rođen 1958. godine u Kotor Varošu, a Pravni fakultet završio je u Banjaluci. Prije ministarske karijere radio je u Vojnom pravobranilaštvu Prve armijske oblasti Beograd i kao zamjenik direktora preduzeća "Jelšingrad" u Kotor Varošu.

Čađo je rođen 1961. godine u Gradišci, a Pravni fakultet završio je u Banjaluci. Radio je u izdavačkom preduzeću "Vuk Karadžić", trgovačkom preduzeću "Sim Prom", a na ministarsku poziciju došao je iz fotelje direktora preduzeća "Tehnogas" iz Laktaša.

Cvijanovićeva, koja je rođena 1967. godine u Tesliću, završila je postdiplomski studij na Pravnom fakultetu u oblasti diplomatsko-konzularnog prava. Radila je kao profesor i asistent u misiji Evropske unije u BiH, kao savjetnik predsjednika Vlade za evropske integracije i šef Kabineta premijera Srpske.

Zlatkovićeva je rođena 1951. godine u Bosanskoj Krupi, a titulu diplomiranog pravnika stekla je na Pravnom fakultetu u Banjaluci. Prije imenovanja za ministra radila je u struci na poziciji okružnog tužioca u Doboju.

Golićeva je rođena 1958. godine u Banjaluci gdje je završila Pravni fakultet, a na ministarsku dužnost dolazi iz "Službenog glasnika RS" gdje je bila direktor. Kasipović je rođen 1956. godine u Banjaluci gdje je završio Pravni fakultet, a veći dio karijere proveo je na najvišim pozicijama u medijima.

Među ekonomistima su ministar finansija Zoran Tegeltija, porodice, omladine i sporta Nada Tešanović, rada i boračko-invalidske zaštite Petar Đokić i tehnologije Jasmin Komić.

Tegeltija je rođen 1961. godine u Mrkonjić Gradu, a diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Novi ministar finansija je 2006. godine magistrirao, a dvije godine kasnije je stekao titulu doktora ekonomskih nauka. Radio je u Rafineriji nafte Brod, Upravi javnih prihoda BiH i RS, te Republičkoj upravi carina RS.

Tešanovićeva je rođena 1952. godine u Banjaluci, a zvanje diplomiranog ekonomiste stekla je u Zagrebu. Izuzev političke karijere, cijeli radni vijek provela je u prosvjeti.

Đokić je rođen 1961. godine u Brčkom, a poslije Srednje škole unutrašnjih poslova u Sarajevu završio je Ekonomski fakultet u Beogradu. Radio je u organima unutrašnjih poslova u Brčkom, a više mandata je proveo u Narodnoj skupštini RS, čiji je bio i predsjednik.

Komić je rođen 1956. godine u Banjaluci, a u rodnom gradu je diplomirao na Ekonomskom fakultetu. Magistrirao je u Beogradu, a doktorirao u Banjaluci. Radio je u prosvjeti, a od 2004. godine je bio zamjenik gradonačelnika Banjaluke.

Među ministrima koji nisu ni pravnici niti ekonomisti su ministar za izbjeglice i raseljena lica Davor Čordaš, uprave i lokalne samouprave Lejla Rešić, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Miroslav Milovanović, zdravlja i socijalne zaštite Ranko Škrbić i saobraćaja i veza Nedeljko Čubrilović.

Čordaš je rođen 1959. godine u Slavonskom Brodu, a diplomirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Rešićeva je najmlađa u Džombićevom kabinetu. Rođena je 1981. godine u Prijedoru gdje je završila osnovnu školu i Gimnaziju, a diplomirala je 2006. godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu na odsjeku žurnalistika. Na poziciju ministra došla je sa dužnosti urednika informativnog programa Radio-televizije RS.

Milovanović je rođen 1975. godine u Bijeljini, a završio je Veterinarski fakultet u Beogradu i uglavnom je radio u struci.

Škrbić je rođen 1961. godine u Banjaluci gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu. Postdiplomske studije završio je u Zagrebu, a doktorirao u Beogradu. Do imenovanja za ministra radio je u struci i na Medicinskom fakultetu gdje je i danas predavač.

Čubrilović je rođen 1953. godine u Krupi na Vrbasu i diplomirani je mašinski inženjer. Više od dvadeset godina je proveo na poslovima u privredi, a bio je i direktor Direkcije za puteve RS.
Ekonomista i pravnik

Ministar industrije, energetike i rudarstva Željko Kovačević rođen je 1957. godine u Bihaću. Zanimljivo je da je Kovačević magistar pravnih nauka, a doktor ekonomskih.

U njegovoj karijeri je, ipak, preovladala ekonomija, pa je većinu radnog vijeka proveo na značajnim menadžerskim funkcijama u privredi. Na poziciju ministra došao je sa dužnosti direktora "Elektrokrajine" Banjaluka.

(GLAS SRPSKE/ds)