Koliko općinske, kantonalne, službe za zapošljavanje u Federaciji BiH zaista pomažu nezaposlenima da se zaposle, da li poslodavci imaju prostora za malverzacije kod konkurisanja na javne poticaje, koliko ljudi zadrži posao po završetku programa..., samo su neka od pitanja građana.

Odgovore smo potražili u kantonalnim službama za zapošljavanje, a među kojima je Služba za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona na čijoj evidenciji se trenutno nalazi 23.828 nezaposlenih.

Faktor je zatražio podatke koliko je osoba u prošloj godini zaposleno posredstvom službe.

- Tokom 2024. Služba je ukupno prikupila i objavila 1.697 oglasa i konkursa o slobodnim radnim mjestima za 8.681 radnika. Od toga su se 943 poslodavca javila direktno Službi sa zahtjevom za objavu javnog poziva ili posredovanjem, a iskazali su potrebu za 4.041 radnikom. Zbog manjka povratne informacije od poslodavca teško je dati tačan broj koliko je osoba došlo do zaposlenja samo posredstvom Službe. Ukupno je u 2024. godini 8.406 osoba brisano iz evidencije zbog zasnivanja radnog odnosa - navela je Anita Perić, rukovoditeljica Sektora za analizu, plan, informiranje i informatiku Službe za zapošljavanje HNK.

Upitali su da li ima malverzacija poslodavaca prema uposlenima putem projekata, da im ne daju ugovoreni dio plaće, ne uplaćuju doprinose... Odnosno, kontrolišu li se poslodavci koji prođu na javnom pozivu.

- Mogućnost malverzacija poslodavaca prema radnicima koje zapošljavaju putem programa poticaja je onemogućena zbog jakih sistema kontrole. Poticaj se isplaćuje mjesečno i to po načelu refundacije. Nakon što poslodavac isplati plaću i zakonski propisane doprinose, u obavezi je o tome dostaviti dokaze Službi i to specifikaciju uz isplatu plaća zaposlenika u radnom odnosu kod pravnih i fizičkih lica (Obrazac 2001) ovjerenu u Poreznoj upravi Federacije BiH, kopiju izvoda iz banke iz kojih je vidljiva isplata pojedinačne bruto plaće (obavezni doprinosi i neto plaća) za sufinansiranu osobu te platnu listu za sufinansiranu osobu, potpisanu i ovjerenu od poslodavca. Tek nakon toga se vrši isplata poticaja za mjesec za koji su predočeni gore navedeni dokazi - objašnjava Perić.

Osvrnula se na pitanje koliko osobe koje apliciraju na projekte u prosjeku zadrže radno mjesto po isteku projekta.

Šta je to odgovarajući posao? 

- Izrađene evaluacije programa i mjera su pokazale da prosječno 60 posto sufinansiranih osoba ostane u radnom odnosu kod poslodavca koji je dobio poticaj za njihovo zapošljavanje i nakon isteka razdoblja sufinansiranja. Ovo je prosjek za sve mjere na godišnjem nivou. Neke od njih su namijenjene zapošljavanju na određeno vrijeme (npr. sezonsko zapošljavanje ili zapošljavanje pripravnika) - navodi Perić.

Pitali su da li se uvijek jedni te isti poslodavci prijavljuju.

- Postoje poslodavci koji češće koriste mjere za poticanje zapošljavanja, ali ne na nivou da možemo reći da se stalno prijavljuju jedni te isti poslodavci - odgovorila je.

Objasnila je da li po zakonu u službi imaju pravo nezaposlenoj osobi tri puta ponuditi posao i ako i treći put odbije, skinuti je sa biroa.

- Važeća zakonska odredba (Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba) u članu 3.b propisuje da Služba za zapošljavanje prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u osnovnoj evidenciji ako ta osoba, između ostalog, odbije odgovarajući posao. U praksi je ovaj član teško provoditi jer nije propisana definicija odgovarajućeg posla (je li u vezi sa strukom, s prethodnim iskustvom, mjestom rada, uvjetima rada itd.) - navela je Perić.

(Faktor.ba/DEPO PORTAL/au)