Izraelski pisac i intelektualac David Grossman u intervjuu za italijanski list La Repubblica izjavio je da više ne može da se suzdržava od upotrebe riječi “genocid” kada govori o izraelskim vojnim operacijama u Gazi. Nakon višegodišnjeg odbijanja da koristi taj izraz, Grosman priznaje da mu savjest više ne dopušta šutnju.

- Godinama sam odbijao koristiti tu riječ — genocid. Međutim sada, nakon što sam čitao medije, vidio fotografije i razgovarao s ljudima koji su bili tamo, više se ne mogu suzdržavati - rekao je 71-godišnji pisac.

U intervjuu objavljenom 2. avgusta 2025. Grosman je komentarisao i prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuela Macrona) o priznavanju palestinske države. 

Nazvao ga je “dobrom idejom” i dodao:

- Bilo bi korisno imati posla sa stvarnom državom sa stvarnim obavezama, a ne sa ambivalentnom institucijom poput Palestinske uprave.

Grosman se osvrnuo i na lični osjećaj moralne nelagode, ističući koliko je bolno slušati riječi “Izrael” i “glad” u istoj rečenici:

- Kada se uzme u obzir naša historija, naša navodna osjetljivost na patnju, čovječnost i moralna odgovornost koju smo oduvijek izražavali prema svakom ljudskom biću, ne samo prema Jevrejima, onda je to porazno.

Na pitanje zašto izraelski intelektualci ne čine više da spriječe nasilje u Gazi, Grossman nije tražio alibi, ali je ponudio kontekst.

- Mislim da je nepravedno napadati one koji se bore protiv okupacije već 70 godina i koji su uložili sve i život i karijeru u tu borbu. Kada je ovaj rat počeo, bili smo potpuno ošamućeni jer smo izgubili sve u što smo vjerovali i sve što smo voljeli. Mislim da je naša spora reakcija prirodna i razumljiva. Trebalo nam je vremena da shvatimo šta osjećamo i mislimo, a zatim da pronađemo riječi da to izrazimo- naglasio je Grosman. 

Grosman je dugogodišnji kritičar izraelske politike. Njegova djela prevedena su na više od 30 jezika, a nagrađivan je najvažnijim svjetskim priznanjima. Dobitnik je: Nagrade za mir njemačke književne industrije (2010), Međunarodne nagrade Man Booker (2017), Heineove nagrade grada Düsseldorfa (2023).

Njegov intervju za La Repubblicu doživljen je kao snažan moralni iskorak u vremenu kada su savjest i glas razuma često tihi upravo zato što dolazi od pisca koji je decenijama gradio kredibilitet riječima, ali i tišinom, dok ona nije postala preteška.

(DEPO PORTAL/mm)