Dan uoči sjednice Narodne skupštine Republike Srpske iz parlamentarne procedure povučen je Zakon o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske.

"Kao predstavnik predlagača, obavještavam javnost da povlačimo iz procedure Zakon o zaštiti ustavnog uređenja. Očekivali smo podršku opozicije budući da su i oni tražili procesuiranje nekih krivičnih djela, ali pošto nisu shvatili suštinu, pozivamo ih da zajedno napišemo i predložimo novi zakon", napisao je Šef Kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica.

Podsjećamo, mjesec i po dana nakon što je Ustavni sud RS oborio prvi pokušaj usvajanja tog Zakona, on se ponovo predložio za raspravu u Skupštini RS, piše Radio Slobodna Evropa.

Prva verzija zakona o zaštiti ustavnog uređenja usvojena je u Skupštini RS u martu ove godine, da bi Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS utvrdilo u maju ove godine da je tim zakonom "povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda".

Da bi otklonila formalne zamjerke Ustavnog suda RS, vlast je u novu verziju zakona unijela nekoliko tehničkih izmjena, poput uvođenja odredbi o ravnopravnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih.

Novi tekst zakona predviđa da se pri imenovanju sudija i tužilaca u Specijalni sud i Specijalno tužilaštvo vodi računa o etničkoj i polnoj ravnoteži, što ranije nije bio slučaj.

Takođe, umjesto ministra pravde, sada Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine predlaže glavnog specijalnog tužioca, zamjenike i sudije Specijalnog suda.

I pored ovih formalnih izmjena, suština zakona ostala je nepromijenjena.

Specijalno tužilaštvo i Specijalni sud RS zadržavaju gotovo identičnu strukturu i ovlaštenja kao u ranijoj verziji.

Glavni specijalni tužilac, zamjenici i sudije biće i dalje imenovani u Narodnoj skupštini RS, u kojoj vladajuća većina ima apsolutnu kontrolu, što je protiv Ustava Bosne i Hercegovine, jer Visoki sudski i tužilački savjet Bosne i Hercegovini jedini ima mandat za izbor svih sudija i tužilaca u BiH, osim u Ustavnom sudu.

Zakon i dalje obuhvata široko definisani spektar krivičnih djela, uključujući i "nepoštovanje odluka institucija RS" i "pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog uređenja".

Ostavljena je i mogućnost formiranja posebne pritvorske jedinice, kao i dodatnih finansijskih mehanizama za operativni rad Specijalnog tužilaštva.

Zanimljivo je i da je predlagač prvog zakona bio predsjednik RS.

U sadašnjem prijedlogu, u koji je Radio Slobodna Evropa imao uvid, stoji da su predlagači "narodni poslanici", dok je predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić izjavio za medije u ponedjeljak, kako se radi o prijedlogu kojeg je Vlada RS poslala.

U Transparency international ističu kako je u novom zakonu "najspornija" odredba koja predviđa osnivanje Službe za zaštitu ustavnog uređenja.

Dodaju kako se radi o "novoj paraobavještajnoj strukturi" u Bosni i Hercegovini, pod direktnom kontrolom predsjednika RS.

"Ovo je legalizacija političkog progona pod krinkom zaštite ustavnog poretka. Služba pod direktnom komandom predsjednika RS i Specijalno tužilaštvo koje imenuje Narodna skupština, samo su novi mehanizmi za obračun s kritičarima režima", saopštili su iz TI BiH.

U toj organizaciji upozoravaju i na uspostavljanje "paralelnog" pravosudnog sistema kroz formiranje Specijalnog tužilaštva RS, mimo postojećih pravosudnih procedura i "otvoreno za politički uticaj".

TI BiH podsjeća da je vlast u Republici Srpskoj već usvojila niz zakona kojima ograničava slobodu medija, udruživanja i javnog okupljanja, a ovaj zakon predstavlja nastavak te politike.

Neustavni zakoni RS u ovoj 

Otkad je predsjednik RS Milorad Dodik prvostepeno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, entitetske vlasti su usvojile niz neustavnih zakona.

Narodna skupština RS je 27. februara usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona, koji se odnose na zabranu djelovanja pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine na području RS-a.

Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud BiH je ove zakone privremeno stavio van snage 7. marta, ali upitno je realno dejstvo ove mjere obzirom na to da je RS još na ljeto 2023. usvojila zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda na području tog entiteta.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je tada saopštilo da od decembra 2024. godine provodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak".

U martu ove godine ova pravosudna institucija je izdala sudskoj policiji naredbu za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića.

U naredbi za privođenje na teret im se stavlja da su izvršili krivično djelo "napad na ustavni poredak".

Nalog je izdat na dan kada je Narodna skupština RS trebalo da raspravlja o Nacrtu Ustava RS kojim vlasti u RS planiraju da definišu taj entitet u BiH kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, i ukinu Vijeće naroda.

Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".

U međuvremenu, Ustavni sud BiH donio je privremenu mjeru i o neprimjenjivanju Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zahtjev je podnio Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Ovim zakonom, kojeg je usvojila Skupština RS, se, po uzoru na ruski zakon, uvodi stroga kontrola rada civilnog sektora u RS-u.

Dodik je rekao da će se zakoni primjenjivati uprkos ovoj odluci.

Posljednji zakoni su naišli skoro na kompletnu osudu širom svijeta, od američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco), preko generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea (Rutte), do više stranih ambasada u BiH.

(DEPO PORTAL/ad)