Vreli talas koji trenutno zahvata Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, ali i veći dio južne Evrope – uključujući Francusku, Italiju, Španiju i Portugal – samo je još jedan primjer sve učestalijih toplotnih kupola, opasnog meteorološkog fenomena koji naučnici povezuju s klimatskim promjenama.

Temperature se ovih dana penju i do 40°C, a najgore tek dolazi – vrhunac se očekuje u narednim danima.

Šta je toplotna kupola?

Toplotna kupola je masa izuzetno vrućeg vazduha koja se zarobi iznad određenog područja pod uticajem jakog sistema visokog pritiska. Taj "klimatski poklopac" sprječava dizanje toplog zraka, on ostaje blizu površine i nastavlja se zagrijavati, stvarajući uslove za ekstremno visoke temperature, sušu i zdravstvene rizike.

"Pojačana supsidencija u jakom anticiklonalnom polju zraka koči isparavanje i provjetravanje – stvara se efekat zatvorenog sistema", objašnjava prof. dr. Branko Grisogono, atmosferski fizičar.

Začarani krug vrućine

Toplo tlo zagrijava zrak, a odsustvo oblaka i padavina dodatno pojačava efekte. Kako se vlažnost tla smanjuje, smanjuje se i isparavanje, što inače ima hlađenje kao posljedicu. Tako se formira začarani krug, u kojem se tlo i zrak međusobno dodatno zagrijavaju.

Jedan od najpoznatijih primjera desio se 2021. godine u Kanadi i SAD-u, kada su temperature prelazile 40°C, uzrokujući masovne šumske požare i hiljade hospitalizacija.

Zašto su toplotne kupole sve češće?

Prema istraživanju objavljenom u Nature Climate Change, klimatske promjene su dramatično povećale vjerovatnoću formiranja toplotnih kupola. Ako globalna temperatura poraste za 2°C iznad predindustrijskog nivoa, ovakvi ekstremni događaji mogli bi postati redovni – svakih 10 godina.

Bulletin of the Atomic Scientists objavio je da su toplotne kupole danas pet puta vjerovatnije nego prije samo nekoliko decenija.

Dodatni faktori koji pojačavaju učinak:

Urbanizacija: Gradovi sa betonom i asfaltom zadržavaju više toplote.

Smanjenje albeda: Gubitak ledenih površina i zamjena zelenila tamnijim površinama povećava apsorpciju sunčeve energije.

Suše: Suho tlo ne hladi zrak isparavanjem, što dodatno pogoršava situaciju.

Toplotni val nad našim regijama – kada je kraj?

U Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te susjednim zemljama vrućine će potrajati do kraja sljedeće sedmice, a poseban oprez preporučuje se osjetljivim grupama, kao i građanima u urbanim sredinama.

Zaključak: Klimatska realnost postaje opasnija

Toplotne kupole nisu više rijetkost – one su novo lice klimatske krize. Njihovo razumijevanje i pravovremeno upozoravanje ključno je za zaštitu zdravlja, infrastrukture i okoliša, prenosi N1.

(DEPO PORTAL/ad)