Sarajevsko ornitološko društvo dalo preporuke

Građani se često žale da ih napadaju vrane: Evo šta trebate uraditi

Hronika21.06.25, 17:29h

Građani se često žale da ih napadaju vrane: Evo šta trebate uraditi
Ornitološko društvo „Naše ptice“ posebno apeluje na građane da ne odnose sa sobom ptiće koje pronađu, osim ako nisu povrijeđeni

 

 

Povodom sve učestalijih obraćanja građana u vezi s napadima vrana i pronalaskom mladih i povrijeđenih ptica, Ornitološko društvo „Naše ptice“ daje preporuke građanima, a sve kako bi bolje razumjeli ponašanja ptica u urbanim sredinama i pravilnog postupanja u takvim situacijama.

 

Trenutno je period kada mlade ptice napuštaju gnijezda i uče letjeti. Tokom ove faze, roditelji ih pomno prate i reaguju na sve što dožive kao prijetnju. Ljudi, svjesno ili nesvjesno, često priđu ptićima i time izazovu zaštitničku reakciju ptica. Određene vrste su izraženo zaštitnički nastrojene i agresivne, te njihovo ponašanje može izazvati osjećaj straha kod ljudi.

 

Jedna od takvih vrsta je siva vrana. Vrane su među najinteligentnijim pticama, poznate po učenju i snalažljivosti. Vrlo su društvene i obično se viđaju u jatima, posebno u sumrak, kada se okupljaju na zajedničkim noćilištima – izdvojenim mjestima s visokim drvećem, daleko od predatora.

 

Iako ih ljudi često doživljavaju negativno, dijelom zbog filmskih prikaza i senzacionalističkih napisa u pojedinim medijima, važno je naglasiti da su vrane bitan dio gradskih ekosistema, gdje imaju ulogu „čistača“, uklanjajući ostatke uginulih ili zgaženih životinja koje mogu predstavljati rizik po zdravlje građana, navode iz Udruženja.

 

- Ukoliko se nađete u situaciji da vas vrane uznemiruju niskim letom i glasnim kreštanjem, najbolje je da se mirno udaljite istim putem kojim ste došli – savjetuju iz orintološkog društva.

 

Ornitološko društvo „Naše ptice“ posebno apeluje na građane da ne odnose sa sobom ptiće koje pronađu, osim ako nisu povrijeđeni.

 

U takvom slučaju, neophodno je da se odvede veterinaru, koji će dati odgovarajuće upute za liječenje i kasnije puštanje u prirodu.

 

- Ukoliko nađete ptića koji nije povrijeđen i nije u neposrednoj opasnosti od mačaka ili automobila, dovoljno je da se ptić premjesti u gušći grm ili na nisku granu obližnjeg drveta, a roditelji su najčešće u blizini i brinu se za njega. Odgajanje ptića bez stručne pomoći je zahtjevno i često ne daje pozitivan ishod – u tom slučaju se preporučuje konsultacija s udruženjima koja se bave pticama – pojašnjavaju.

 

U okviru programa pomoći pticama, Ornitološko društvo „Naše ptice“ će  21. juna, u saradnji sa zoovrtom Bambi iz Hrasnice, pustiti dvije bijele rode koje nisu bile u stanju otići na seobu i koje su prezimile u zoovrtu.

 

Tim povodom pozivaju građane da se dodatno informišu putem web stranice www.ptice.ba i uključe u programe spašavanja divljih vrsta, posebno onih koje stradavaju u gradskim sredinama.

 

 

(FENA/dg)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook