Ugladni britanski list Guardian objavio je članak o situaciji u BiH, autora Juliana Borgera.

Borger je često boravio u BiH, izvještavao je iz Sarajeva o agresiji na našu državu, a poznat je i po knjizi Krvnikov trag u kojoj je pisao o hapšenju ratnih zločinaca.
 

Njegov tekst prenosimo u cijelosti:
 

Pripadnici elitne mađarske policijske jedinice prešli su granicu u civilnoj odjeći, obukavši uniforme tek kada su stigli na odredište. Nakon dolaska u Banju Luku, glavni grad srpske polovice Bosne i Hercegovine, pozirali su u zelenim maskirnim uniformama sa srbijanskim policajcima koji su nosili fantomke.

Službeno, Mađari su došli kao instruktori, ali misija je najavljena tek nakon što je njihova prisutnost objavljenja u lokalnim medijima. Navodno suverena bosanska državna vlada u Sarajevu nije bila obaviještena da će granicu prijeći do 300 paravojnih policajaca iz druge zemlje.
 

Tajming je bio ključan: Mađari su stigli uoči ključnog, potencijalno eksplozivnog datuma. Dana 26. februara, Milorad Dodik, žestoki predsjednik Republike Srpske kojom upravljaju Srbi, osuđen je na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obnašanja dužnosti zbog separatističkih djela.

Dodik, koji vodi entitet od 2006. godine, osuđen je zbog prkosa izaslaniku međunarodne zajednice u Bosni, poziciji stvorenoj kako bi se osigurala provedba Daytonskog sporazuma kojim je okončan rat 1992.-1995 . Tehnički, visoki predstavnik, vrhovna vlast u zemlji, ima ovlast nametati ili poništavati zakone i smjenjivati ​​dužnosnike.
 

Reagirajući na presudu, Dodik je svojim pristašama rekao da je osuda "besmislica" i pozvao ih da "budu veseli". Zatim je rekao da je Bosna i Hercegovina "prestala postojati" te da su, u očiglednom pokretu prema secesiji, doneseni lokalni zakoni koji zabranjuju prisutnost nacionalnih policijskih ili pravosudnih dužnosnika na tlu Republike Srpske. Dodik je insistirao da se neće žaliti na presudu jer ne priznaje nadležnost suda, ali je napomenuo da ne može spriječiti svoje advokate da se žale. Advokati su to i učinili, a žalba bi se trebala razmotriti u sljedećih nekoliko mjeseci.

Presuda i Dodikov odgovor predstavljali su trenutak kada je dugogodišnja disfunkcija Bosne prerasla u opasnu krizu koja bi mogla podijeliti Evropu. Pokazalo se da bi se u nuždi mađarski premijer Viktor Orban aktivno stavio na stranu Vladimira Putina i saveznika poput Dodika, a ne Brisela. Tokom gotovo dva desetljeća na vlasti, Dodik je često posjećivao Moskvu, pojavivši se tamo u utorak treći put od marta.

Autoritarni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić također rutinski podržava Dodika u njegovom obračunu sa Sarajevom i zapadnim prijestolnicama. Vučić je otišao u Banju Luku u znak solidarnosti nakon, kako je rekao, "nezakonite, antidemokratske" presude suda. Njih dvojica ponovno su se sastala u Beogradu u ponedjeljak, dok je Dodik putovao u Moskvu.

Presuda i njezine posljedice također su pokazale da, 30 godina nakon što je sukob u Bosni u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi, njegove temeljne podjele daleko su od rješavanja. Malo ko očekuje povratak ratu, ali zemlja ostaje žarište u srcu Evrope s potencijalom za sukobe i nasilje.
 

Rat koji je okončan Daytonskim sporazumom bio je užasan sukob koji je vratio genocid u srce Evrope. Sporazum će se ove sedmice obilježiti sastankom NATO-a u gradu u Ohiju koji je dao ime mirovnom sporazumu. No, iako je Dayton zaustavio ubijanje, on je također jednostavno zamrznuo sukob podijelivši zemlju na dva dijela: Republiku Srpsku i Federaciju bosanskih Muslimana (Bošnjaka) i Hrvata.

Kritičari Daytona osudili su ga kao nagradu za etničko čišćenje. Zavoj koji je zaustavio krvoproliće stvrdnuo se tokom desetljeća u luđačku košulju koja je spriječila Bosnu da se razvije u funkcionalnu državu. Uspostavljen je višeslojni sistem upravljanja koji je pogodovao nacionalističkim strankama, paralizi i korupciji.
 

Otkad je došao na vlast, Dodik, predsjednik Republike Srpske i vođa Saveza nezavisnih socijaldemokrata, blokirao je reforme i evropske integracije prijetnjama odcjepljenjem i povratkom sukobima. No, postoje znakovi da postaje politički sve slabiji: bosanski dužnosnici i strani diplomati u Sarajevu potvrdili su izvještaje u mađarskoj štampi u kojima se navodi da su Orbánove paravojne snage bile u Banjoj Luci kako bi izvukle Dodika ako se nađe stjeran u kut i mora pobjeći.

To se još nije dogodilo, ali stručnjaci kažu da je Dodikov odlazak i dalje velika mogućnost: u posljednjih nekoliko mjeseci, porodica srpskog vođe obratila se visokom zapadnom dužnosniku kako bi pregovarala o uvjetima njegova odlaska, rečeno je Guardianu.

Ali nije unaprijed zaključeno da će Dodik odabrati egzil. Umjesto toga, mogao bi nastaviti pokušavati prkositi presudi - i međunarodnoj zajednici - te se držati vlasti iza štita svoje paravojne policije. Za samu zemlju, limbo je pun rizika. 'Ovo je vrlo jasno najopasniji trenutak u Bosni od 1995.', rekao je Jasmin Mujanović, bosanski politički analitičar. „To je kriza koja može završiti samo njegovim hapšenjem ili ako se na kraju odluči za bijeg.“

U aprilu je pokušano hapšenje Dodika, nakon što je donesen zakon koji se smatrao ekstremnim čak i po njegovim standardima. Bosanski tužitelj izdao je naloge za hapšenja njega i još dvojice srbijanskih dužnosnika, a šest sedmica kasnije došlo je do napetog sukoba u Istočnom Sarajevu, kada je srpska policija spriječila agente bosanske Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) da uhapse Dodika. Agenti SIPA-e su se povukli.

Žalbena presuda na februarsku presudu trebala bi biti donesena do kraja godine, ali se općenito očekuje do ljeta. Ako potvrdi Dodikovu osudu i kaznu, zabrana obnašanja dužnosti stupila bi na snagu, što bi potencijalno moglo pokrenuti nove predsjedničke izbore u Republici Srpskoj i moguću pobjedu opozicione koalicije spremne na saradnju protiv etničkih granica i oživljavanje kandidature Bosne za članstvo u EU.

To bi također moglo značiti da bi se mogao poduzeti još jedan, odlučniji pokušaj njegovog hapšenja, a Bosna bi mogla zatražiti barem znak podrške od malih evropskih mirovnih snaga, Eufora.
 

„Jedina je misterija hoće li Dodik prihvatiti presudu i napustiti svoje prostorije u predsjedničkoj palači“, rekao je Igor Crnadak, bivši bosanski ministar vanjskih poslova i visoki član Partije demokratskog progresa, dijela srpskog opozicionog bloka. „Ili će odbiti napustiti svoju poziciju? Mislim da niko ne zna šta će učiniti.“

Dodao je: „Mislim da je Bosna na prekretnici.“
 

Christian Schmidt, bivši njemački ministar koji trenutno obnaša dužnost visokog predstavnika, inzistira da je za sada riječ o političkoj, a ne sigurnosnoj krizi.
 

„Kako riješiti ovu vrstu izazova bez eskalacije? Mislim da je ovo nešto što za sada zahtijeva puno diplomatije i razgovora iza kulisa“, rekao je Schmidt, ali je dodao: „Ne vidim da gospodin Dodik ispunjava uvjete za odgovornog člana političkog vodstva u ovoj zemlji.“

Prošle sedmice, Schmidt je izvijestio Vijeće sigurnosti UN-a o pogoršanju situacije i apelirao na međunarodnu saradnju kako bi se spriječila katastrofa. Znakovi na sastanku vijeća nisu bili ohrabrujući. Rusko izaslanstvo napustilo je dvoranu dok je Schmidt govorio, a srpska članica koja trenutno predsjedava rotirajućim trilateralnim predsjedništvom Bosne, Željka Cvijanović, doletjela je tim povodom kako bi pokušala preokrenuti situaciju protiv Schmidta, dovodeći u pitanje njegov legitimitet i optužujući ga za "diktaturu" i "represiju".

Na razini EU djelovanje je također bilo ograničeno. Mađarska je do sada blokirala sankcije protiv Dodika, uz pomoć Hrvatske.
 

Finansijski pritisak na Dodika, međutim, raste. SAD, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litva poduzele su pojedinačne kaznene mjere protiv njega. Njegova nada da će Trumpov povratak na vlast u Washingtonu dovesti do brze suspenzije američkih sankcija nije se ispunila; nova administracija ima malo interesa za Bosnu.
 

Ako njegova žalba ne uspije, Crnadak je predložio da slijedi isti savjet koji je Dodik jednom dao ratnim vođama bosanskih Srba dok su bili u bijegu od suda za ratne zločine u Haagu: predajte se.
 

„Ono što sada radite izravno utječe na srpski narod i Republiku Srpsku“, rekao je Crnadak. „Ako volite svoj narod, ići ćete na sud i tamo se boriti za svoju nevinost.“

(DEPO PORTAL/dg)