Kako su u posljednjih mjesec dana poskupili brašno, ulje, šećer, voće, povrće i gorivo, a od Nove godine biće deblji računi za grijanje i telefon, većina radnika teško će sastaviti kraj s krajem.

Radniku u Banjaluci koji sa porodicom živi u 60 kvadrata i radi za minimalac, nakon što plati režije dnevno će ostati svega 4,5 KM. S tim novcem, po sadašnjim cijenama, može da kupi hljeb, mlijeko i kilogram limuna. U Federaciji je hljeb već poskupio za 20 odsto, a u nekim pekarama u RS cijena vekne neprimjetno je skočila sa 1,10 KM na 1,20 KM. Od naredne godine u RS će poskupiti i meso i jaja.

Potpredsjednik Saveza sindikata RS Mile Ribić upozorava da će se mnogi radnici, naročito oni koji rade u privredi još više zaduživati, samo da prehrane porodice. Inače, prosječna zaduženost po stanovniku u RS sada je 1.392 KM.
Sa kupovnom moći od oko 2.400 evra po stanovniku na godišnjem nivou, BiH se nalazi na samom dnu Evrope, jer je potrošački potencijal pet puta manji od evropskog prosjeka.

„Osnovni je problem što se plate ne usklađuju sa rastom cijena, iako je to određeno kolektivnim ugovorima. Niko više ne demantuje da cijene rastu. Poskupljenja su potpuno nelogična, ako se uzme u obzir da potražnja opada“, upozorava Ribić. On dodaje da među radnicima koji rade za minimalac ima mnogo kvalifikovanih radnika, pa čak i onih sa srednjom školom. U građevinarstvu, recimo, cijena rada nije povećavana tri godine.

„Svakome je jasno da se položaj radnika iz dana u dan pogoršava. Posebno nas brinu oni radnici koji nisu primili platu po nekoliko mjeseci. Gdje je granica izdržljivosti, niko ne zna“, poručuje Ribić. On podsjeća da i oni koji zarade prosječnu platu od 779 KM, sa tim novcem mogu da „pokriju“ svega 46 odsto troškova potrošačke korpe. Oktobarska sindikalna potrošačka korpa skuplja je u odnosu na avgustovsku za 68 KM.

Svaka od poskupljenja teško pogađaju i višečlane porodice, čija je i potrošačka korpa znatno „teža“ od statističke. Predsjednik banjalučkog Udruženja porodica sa četvoro i više djece Jovan Radovanović kaže da na statističku potrošačku korpu od oko 1.600 KM za porodice sa četvoro i više djece treba dodati još najmanje 800 KM.

On ocjenjuje da će poskupljenja izazvati totalni haos jer oko 70 odsto njihovih članova nema nikakva primanja, pošto su oba roditelja nezaposlena. Prehranjuju se od dječjeg dodatka.

„Čak i da svi primaju 250 KM, koliko je najveći dječji dodatak, ne mogu da prežive. Oni koji rade imaju maksimalna ukupna primanja od 1.000 KM. Kako uspjevaju da hrane i školuju djecu, ni sam ne znam. Oni su fenomeni“, kaže Radovanović.

Teški dani očekuju i penzionere. Polovina ih prima penziju manju od 300 KM, što se smatra zonom siromaštva. Najmanje polovinu daju državi za režije. Oko sedam odsto njih mjesečno na račun dobije više od 500 KM, ali i sa tim novcem jedva krpe za hranu i lijekove.

Prosječne cene nekih namirnica u maloprodaji u RS

(Blic.rs, BLIN MAGAZIN/tg; FOTO: D.Božić)