Profesorica savremenog srpskog jezika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu dr Milanka Babić,  za BLIN magazin kaže da se upotreba rodno osjetljivog jezika javlja  posljednih godina, u i da je inicirana najviše feminističkim pokretima. 

- Svaki jezik formira pojmove i predstavlja stvarnost u svom duhu. Imenovanjem pojmova ili uvođenje novih pojmova unosi se dosta sinonima.  Jezik sam nešto produkuje, što je i normalno. Mi smo dugo bili muška civilizacija u smislu kada se govori od zanimanjima, o kojim se danas i spori. Ako gledamo gramatičku kategoriju roda, ženski rod je više obilježen, nego što je to muški i srednji rod.  Sam proces upotrebe rodne osjetljivosti kod nas se javlja krajem 90-tih godina prošlog vijeka i iniciran je najviše pojavom feminističkih pokreta i nevladinih organizacija koje se bave ovom tematikom - kaže profesorica Babić za BLIN magazin.

O uvođenju rodne terminologije u srpskom jeziku profesorica Babić kaže da ne treba na silu vršiti izmjene i dodaje da se promjene polako dešavaju, ali ne treba sakatiti jezik i forsirati rodnu osjetljivost gdje ona nije moguća.

 -  Sva zanimanja koja imamo, danas poprimaju najezdu  obilježavanja u ženskom rodu.  Ponekad to zaista nije moguće, to je skrnavljenje jezika,  jer  funkcija  inpersonalna, nije personalna.

O radu na jezičkim promjenama u oblasti i samoj upotrebi rodne osjetljivosti profesorica Babić kaže da je glavni problem  taj da mi  nemamo institucionalna tijela koja se bavi rodnim pitanjima, ali u izradi riječnika propisuje se upotreba riječi i jezičkih promjena.

- Udruženje bh. novinara nije konkretno radilo zakone o rodnoj osjetljivosti , jer je to jedan od elemenata demokratizacije medija i situacija u medijima kod nas je šarolika . Ima medija gdje se drže slijepo tradicionalnog jezika u kojem se sve funckije i zanimanja pišu u muškom rodu , bez obzira da li je riječ o ženama ili muškarcima. Ima medija gdje rodna osjetljivost prihvaćena kao standard, ali i onih gdje je to šaroliko. Zavisi od priče do priče , od toga ko je autor ili autorica ili kako je to propisano uređivačkom politikom  - objašnjava za BLIN MAGAZIN  predsjednica bh. udruženja novinara Milkica Milojević.

Ona je, takođe, rekla da se trenutno osjeti proces stagnacije, ali da je stanje daleko bolje nego ranijih godina.

- Prije deset godina nije bila ni prihvaćena priča o rodno osjetljivom jeziku i treba naglasiti i to da je RTRS kao javni servis prihvatio upotrebu rodne osjetljivosti,  a  javni servisi su ti koji postavljaju standarde i promovišu vijednosti – kaže Milojevićeva.

Portparolka Džender centra - Centra za jednakost i ravnopravnost polova Vlade RS Dijana Tepšić za BLIN magazin kaže da oni od 2006. godine intenzivno rade na promovisanju rodno osjetljivog jezika u medijima, podizanju svijesti javnosti o politički korektnom jeziku koji promoviše ravnopravnost polova i time izbjegavaju upotrebu diskriminatornih formi u porukama koje prima šira javnost i ostvarivanju ravnopravnosti polova kao ljudskih prava u jeziku.

Ona dodaje  da su do sada organizovali veliki broj seminara/radionica za predstavnike I predstavnice medija, kao i za novinske agencije i njihove lektore i  lekotrke, urednike i urednice.

Džender centar je sprovodio akcije edukacije novinara i novinarki o  upotrebi rodno osjetljivog jezika.

- Cilj ovakvih edukacija je podizanje svijesti o rodno osjetljivom jeziku kao politički korektnom govoru. Uz podršku medija uspijeva se osvijestiti javnost i imenovati problem kao što je diskriminacija u jeziku - objašnjava Dijana Tepšić.

Direktorica programa Radio - televizije Republike Srpske Mira Lolić - Močević o upotrebi rodne osjetljvosti u ovoj kući kaže:

- RTRS u zadnjih četiri do pet godina primjenjuje rodno osjetljivi jezik. Sve je to krenulo kroz edukacije i saradnju sa različitim nevladinim organizacijama, kroz edukaciju naših novinara i novinarki, ali i u skladu sa zakonskim obavezama koje mi kao javni emiteri imamo da zadovoljimo potrebe javnosti.  Mi smo bili ti koji su pustili nešto što je sasvim normalno i što je javnost jako dobro prihvatila .
Ona je dodala da je  to nešto što je svakako pomoglo u dobijanju većeg auditorijuma, te da je u početku bilo i i dilema prilikom prihvatanja standarda rodne osjetljivosti od strane zaposlenih na RTRS-u.

- Od strane kolega bilo je različitih stavova, postavljala se dilema da li to treba.  Ali smo išli da su svi jednaki prema polu.  Na samom početku uvođenja ovih pravila, oni koji nisu poštovali bivali su opomenjeni  u okviru programskog kolegijuma, danas nemamo takvih prblema, svi poštuju pravila rodne osjetljivosti . Imate zanimanja koja je jako teško prilagoditi, a da nije rogobatno, mi uvijek pokušamo da nađemo sredinu - objašnjava Mira Lolić – Močević.

Urednik TV7 magazina Siniša Vujanović  kaže da je njihova redakcija od samog početka rada jasno definisala pravila i ta pravila se ne mijenjaju.

-  Redakcija TV7 Magazina se trudi da ispoštuje jezičke norme kada je u pitanju rodno osjetljivi jezik. Dakle, nije riječ o nekom specijalnom zalaganju i trudu već o primjeni jezičkih standarda. Slična situacija je i sa upotrebom stranih riječi. Na nivou redakcije uspostavljeni su standardi kojih se pridržavamo. Što se naše redakcije tiče, nezamislivo je da neko ne poštuje rodnu osjetljivost. Standard smo uspostavili prije nego što smo izdali prvi broj i ta “pravila” se ne mijenjaju - objašnjava Vujanović i dodaje  da privatno nije jezički čistunac kada je ova oblast u pitanju.
- Postoje nazivi zanimanja koje, privatno, uvijek koristim samo u muškom rodu poput poslanik, ljekar, sociolog, ginekolog, psiholog. Isto tako, uvijek ću reći glumica, pjevačica, učiteljica – kaže Vujanović.

Urednica banjalučkog portala Mondo Ivana Šimundža kaže da novinari i novinarke koji rade sa njom koriste rodnu terminologiju.

- Nisam imala "situacije" sa novinarima oko korištenja rodno osjetljivog jezika.  Ekipa sa kojom radim je osviještena i obrazovana,  i zaista bi bila u čudu da neko odbije da ga koristi, posebno u našim tekstovima na portalu. Smatram to profesionalnim odnosom prema poslu. Greške se dešavaju, ali one svakako nisu namjerne. Upotreba muškog roda u srpskom jeziku je česta, i mislim da će trebati još mnogo vremena dok se neki termini ne počnu koristiti u govoru. Uglavnom se radi o riječima kada treba označiti nazive profesija,

zvanja, funkcija i slično, što jednostavno nekako nije praksa ovdje - objašnjava Šimundža i dodaje da su mediji obavezni da koriste rodno osjetljivi jezik, ali da joj se čini da danas tome više pažnje  posvećuju javni servisi BiH - mnogo više nego privatni.

- Mediji imaju ulogu da informišu, ali i da obrazuju, za šta se i mi zalažemo svakog dana. Kao urednica portala moram da pazim na takve stvari. Privatno sam, takođe, zagovornica korištenja takvog jezika, ali mi je mnogo bitnije kako se muškarac odnosi prema meni kao ženi, nego koje termine  koristi kada mi se obraća. Ipak, bez oba segmenta nemoguće je govoriti o potpunoj ravnopravnosti polova u društvu – ističe Šimundža.

(BLIN MAGAZIN/D.STANKOVIĆ)