Izvor: Index

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer  

AKO je Hrvatska prilično uspješno obuzdala prvi val pandemije covida-19, naši su građani u njemu psihički više stradali od građana drugih europskih zemalja, pokazalo je novo veliko istraživanje koje je proveo tim psihologinja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Rezultati pokazuju da su naši sudionici ne samo depresivniji, anksiozniji i pod višim razinama stresa u odnosu na usporedne hrvatske podatke prije pandemije, već i da im je psihološko zdravlje narušenije nego sudionicima iz drugih zemalja. Rezultati slični našima dobiveni su samo u istraživanju u Španjolskoj, ističu autori.

Studija je utvrdila da je psihičko zdravlje više narušeno kod žena, kod onih koji su više poštovali mjere izolacije, a posebno kod onih koji su doživjeli više stresnih događaja te ih doživjeli više uznemirujućima. Samci i oni koji nisu živjeli s partnerom u doba izolacije, osobe u lošijim ekonomskim uvjetima te s više doživljenog stresa i depresivnosti doživljavaju svoju kvalitetu života nižom.

Ovdje treba uvažiti činjenicu da istraživanje u Hrvatskoj i ona u drugim zemljama nisu rađena na istim uzorcima. Primjerice, španjolska studija provedena je među studentima.

Također, kod nas je istraživanje provedeno u Zagrebu i okolici tako da je na ispitanike u većini slučajeva djelovao dodatni veliki stresor, a to je potres.

Uzroci: Rat, siromaštvo, potres...

Psihologinja Tanja Jurin, koja je radila na istraživanju, za Index je objasnila da njihovi rezultati pokazuju da je stres kod naših građana ipak viši nego u drugim zemljama čak i ako se gledaju samo oni koji nisu doživjeli potres.

„Ti se rezultati ne razlikuju značajno od rezultata u drugim zemljama, no ipak su veći“, kaže Jurin.

„Mislim da je problem u tome što smo mi siromašna zemlja. Također, na naše zdravlje utječe i to što smo prošli rat. To se jedno gomila na drugo. Drugim riječima, mi smo već načeti. Talijani su, primjerice napisali da su, unatoč svemu što su prošli, psihički spremni na ekonomsku krizu. Ne znam možemo li mi to reći. Ne bismo trebali biti pesimistični, jer ima nešto i u placebo efektu. Dobro je nastojati ostati optimističan kako bismo izvukli neke zdrave snage, no ja se generalno bojim dvije stvari. Prva je da se bojim da nismo spremni za ekonomsku krizu, a druga da se bojim učinka drugog vala. Ne znam koliko će naše psihičko biti narušeno, a onda s njim i fizičko zbog pada psihičkog zdravlja“, zabrinuta je naša psihologinja.

Ističe da su to za sada još uvijek nagađanja, no smatra da sigurno nije tako kako tvrdi ministar, da smo mi otporna nacija.

„Mi smo načeti brojnim stvarima, pogodile su nas brojne teške okolnosti. Naši podaci prikupljeni su s početkom svibnja, a potres je bio 21. ožujka. Dakle, prošla su dva mjeseca od potresa. Svi simptomi akutnog stresa do tada su već trebali proći. No mi i dalje stalno imamo potrese. Jučer smo imali potres. Ljudi su odmah ponovno u šoku. Te dvije stvari su svakako važne. Našem stanju doprinose i ekonomski status i potres“, tumači.

Ostatak teksta čitajte ovdje

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)