Prvo pitanje za Štefana Fülea ticalo se rokova sa kojim bi zemlje zapadnog Balkana mogle da računaju kada je riječ o željenom prijemu u Evropsku uniju, a spomenute su i izjave nekih zvaničnika u Briselu prema kojima bi prijem mogao biti moguć 2018. godine. Prema Füleovom mišljenju, „do prijema neke zemlje će doći kada ona bude spremna, što znači kada bude ispunila sve tražene uslove. To je proces koji zahtjeva mobilizaciju svih resursa dotičnih zemalja, pri čemu je kvalitet važniji od brzine – što ne znači da jedna zemlja ne može da sama sebi odredi rok u kome će pokušati da ispuni sve uslove prijema“.

Štefan Füle navodi koje prepreke vidi na putu integracije zapadnog Balkana u EU: „Glavni izazov je prevazilaženje kompleksne prošlosti. Bez poštovanja zakona, bez nezavisnog pravosuđa, bez odlučne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, te reformisanih i funkcionalnih javnih službi, prijem neće biti moguć“, navodi Füle u pisanom intervjuu za Deutsche Welle.

 „Na zapadnom Balkanu postoji i niz izazova koji se moraju riješiti na regionalnom nivou. Proces pomirenja je veoma osjetljivo pitanje. Postoje i neriješena bilateralna pitanja koja se moraju riješiti prije prijema u EU. Zato mi te zemlje ohrabrujemo u uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa“, izjavio je Füle.

Štefan Füle je naglasio da je zlatno pravilo procesa prijema novih zemalja diferencirano posmatranje kandidata. Ako se zemlje poput Albanije, Srbije ili Makedonije budu posmatrale odvojeno „za njih će svakako važiti isti kriteriji na osnovu kojih može da se utvrdi koja zemlja je u kojoj mjeri spremna za prijem. A to su zapravo takozvani kriteriji iz Kopenhagena, koji su politički, ekonomski, pravosudni i administrativni. Proces stabilizacije i pridruživanja predviđa i dodatne uslove u vidu regionalne saradnje i ispunjavanja međunarodnih obaveza“.

(Deutsche Welle, DEPO PORTAL/eb)