- Važnije je to šta će se poslije toga važno napraviti, šta će uslijediti poslije ukidanja OHR-a. Jer, jasno je da je nemoguće da BiH pristupi sljedećoj, kandidatskoj fazi dok je OHR tu, iako ostaje još dosta vremena dok BiH ne bude spremna za to - kaže Prelec.

GLAS: Kakvom ocjenjujete posjetu državnog sekretara SAD Hilari Klinton BiH i njene poruke političarima o stabilnosti, dogovoru i domaćem dijalogu?

PRELEC: Ta posjeta bila je uglavnom protokolarne prirode. Klintonova je prvenstveno došla da otvori novu zgradu Ambasade SAD. Poslije toga uslijedio je zapravo glavni dio njenog puta, a to je Beograd, Priština i Brisel. Najbitnija poruka Klintonove je ta da odlučujuću riječ u bh. problematici SAD ne namjeravaju da vode same, odnosno da to čak ne žele uopšte. I da, što se tiče uloge međunarodne zajednice, ostaje ranije više puta izrečen stav da SAD podržavaju to da u BiH glavnu riječ vodi EU.

GLAS: Klintonova je naglasila da samo narodi i lideri u BiH mogu postići da zemlja ostvari svoju evropsku i evroatlantsku budućnost. Ta budućnost, kako je ranije rečeno, nemoguća je sa OHR-om?

PRELEC: Naravno, nemoguće je to završiti dok je OHR u zemlji, to je Evropa već rekla. Nemoguće je, takođe, pristupiti sljedećoj, kandidatskoj fazi, iako ostaje još vremena dok BiH ne bude spremna za to. Ali mislim da niko više ne očekuje da će OHR u BiH ostati još dugo. Zato to više nije toliko bitno pitanje. Važnije je to šta će se poslije toga važno napraviti, šta će uslijediti poslije toga. A da li će do zatvaranja OHR-a doći uskoro, mislim da je to već riješeno pitanje.

GLAS: Kako pomiriti suprotstavljene zahtjeve za jačanje nadležnosti entiteta i one za jačanje unitarne BiH?

PRELEC: Ukoliko se govori o povratku nadležnosti za koje entiteti, odnosno Republika Srpska, ne smatraju da se dobro sprovode na nivou BiH, to bi trebalo učiniti u skladu sa realnošću. Moglo bi da se izvrši razmjena nadležnosti u zamjenu za jačanje nekih državnih kompetencija koje dobro funkcionišu, a čije uspostavljanje su poslanici iz RS do sada kočili. Dakle, treba se tražiti rješenje u tom smjeru, a ne da jedna politička opcija bude i ostane dobitnik. To nije realno u sadašnjem rasporedu snaga, već treba da se nađe neka bolja raspodjela unutar postojeće ravnoteže.   

GLAS: Da li će ubuduće biti poštovane odredbe izvornog Dejtonskog mirovnog sporazuma?

PRELEC: Ravnoteža između ovlašćenja entiteta i države neće se drastično promijeniti ni u jednom ni u drugom smjeru. Međutim, moguće je da se sadašnja konkretna raspodjela kompetencija, ovlašćenja naštima tako da sve bolje funkcioniše, kao što sam već opisao. Dakle, dogovorom o razmjeni. A kad BiH pristupi EU, tada će se morati blago ojačati državni nivo, to je činjenica. Ali to su odluke koje će se donijeti u drugoj političkoj klimi, za osam, devet, deset godina.

SAD

GLAS: I potpredsjednik SAD Džozef Bajden ranije je, kao i Klintonova, poručio da je rješenje unutar same BiH?

PRELEC: Klintonova je ponovila Bajdenovu poruku da se rješenje bh. pitanja treba naći unutar same zemlje. Da sami lideri političkih stranaka moraju naći svoj put prema evroatlantskim integracijama i da SAD neće donositi te odluke za njih. Dakle, ne radi se ni o kakvoj promjeni politike, ona je i ranije bila ista takva. Ovo je samo još jedno ponavljanje tog stava.

(Glassrpske, BLIN MAGAZIN/tg)