Naime, HES Vrbas od Vlade RS-a još uvijek nije dobilo nikakav odgovor povodom zahtjeva da se zajedničkim snagama nađe rješenje prihvatljivo za obje strane.

Vlada RS-a i HES Vrbas potpisali su u novembru 2004. godine ugovor o koncesiji na 30 godina, koji je verifikovala i Narodna skupština RS-a.

Ugovorom vrijednim 164,7 miliona eura predviđena je izgradnja dviju hidroelektrana: HE Krupa snage 48,5 MW i HE Banja Luka Niska snage 37,2 MW, ali iako je potpisan prije šest godina projekat ni do danas nije pokrenut s mrtve tačke, što je koncesionaru nanijelo višestruku štetu, stoji u saopštenju HES Vrbas.

Napominje se i da je nakon potpisivanja ugovora o koncesiji 2004. godine HES Vrbas podnio sve zahtjeve neophodne za realizaciju projekta u roku i u skladu s odredbama ugovora o koncesiji, o čemu je redovno izvještavao Vladu RS-a odnosno Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva i Komisiju za koncesiju RS-a.

- Međutim, i pored svega navedenog, projekt izgradnje hidroelektrana na Vrbasu je blokiran od 2005. godine, otkada koncesionar, koji je ispunio sve svoje obaveze, čeka da Vlada RS-a odobri revidirani idejni projekt, što je dužna po ugovoru o koncesiji, a bez kojeg koncesionar nije mogao nastaviti s implementacijom projekta - navodi HES Vrbas.

Tokom godina čekanja, HES Vrbas se suočio sa tri promjene Vlade, promjenom devet resornih ministara, dodatnim provjerama raznih državnih komisija i tijela, te organa OHR-a, a svi oni dali su pozitivne nalaze i mišljenja na potpisani ugovor.

Upravni odbor HES Vrbas je u decembru 2009. godine zatražio od Vlade RS-a zaštitu svojih prava i dosadašnjih ulaganja kako bi se sačuvao pravni položaj i ekonomski interes koncesionara.

- Nažalost, nakon dva održana sastanka i obećanja da će se koncesionaru ponuditi adekvatno rješenje, koje će zadovoljiti obje strane, do danas nije ponuđen ni prihvatljiv ni ozbiljan prijedlog za rješenje nastalog problema - navodi HES Vrbas.

Riječ je, napominju, o projektu od nacionalnog značaja, koji je i danas na listi prioriteta izgradnje hidroenergetskih objekata u RS, koji bi osigurao ekonomsku korist i prosperitet stanovništvu najvećeg grada u RS-a, ali i šireg regiona, te za najmanje četiri godine obezbijedio posao za domaće građevinske firme i veliki broj radnika.

Osim toga, koncesionar je ugovorom o koncesiji preuzeo i obavezu finansiranja izmještanja magistralnog puta te povrat uloženih državnih sredstava u ukupnom iznosu od 19,5 miliona eura, što bi pored ugovorene koncesione naknade bilo uplaćeno u budžet RS-a.

Koncesionar je izrazio spremnost da finansira i izradu regulacionog plana i urbanističko-tehničkih uslova, koji su preduslov za izradu glavnog projekta sa svim potrebnim dozvolama, iako je to zadatak i trošak lokalnih vlasti.

- Ni ekološki aspekt ovog projekta, kojem je javnost poklonila posebnu pažnju, nije ni najmanje zapostavljen. HES Vrbas je spreman investirati i izradu nove, treće studije o zaštiti životne sredine, u skladu sa najvišim ekološkim standardima RS-a i Evropske unije - napominje HES Vrbas.

Podsjećanja radi, banjalučka gradska Skupština izjasnila se protiv izgradnje hidroelektrana na Vrbasu krajem maja ove godine.

- Područje na kojem je planirana izgradnja hidroelektrane "Banja Luka - niska" ostalo je zaštićeno, a Skupština je donijela zaključak da se hidroelektrana ne može i ne treba graditi - rekao je gradonačelnik Dragoljub Davidović, nakon što usvojen i Regulacioni plan za obale rijeke Vrbas.

(FENA, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)