General Rouz je rekao da je prvobitni izvještaj francuskih snaga UNPROFOR-a ukazivao da je granata ispaljena s položaja bosanskih snaga, ali da je drugi izvještaj eksperata UN-a ukazao da je "vjerovatnije doletjela sa srpskih položaja".

- Ono što se prvobitno mislilo jeste da je pucano s bosanske strane, o čemu sam i obavijestio predstavnike bosanske vlade. Međutim, naknadno se pokazalo da je ipak vjerovatnije da je projektil došao sa srpske strane. Ipak, analiza kratera je dosta neprecizna, rekao je general Rouz.

Nakon što je Karadžić više puta insistirao da svjedok kaže na osnovu čega je izveo zaključak da je granata došla sa srpskih položaja, svjedok je izjavio da je to zaključio na osnovu drugih napada na civile u to vrijeme.

- Istina da je drugi izvještaj utvrdio i da je granata mogla doletjeti s bilo koje strane, ali ja sam na osnovu granatiranja civila koji su dva dana ranije čekali na hljeb od UN-a na Dobrinji, izveo zaključak da su to vjerovatno uradili Srbi. To je bio moj stav tada i to je moj stav i danas, rekao je Rouz.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja na prostoru BiH od 1992. do 1995. godine.

Prema navodima optužnice Karadžić je između ostalog učestvovao i u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja.

Tužilaštvo u Hagu ga smatra odgovornim za granatiranje sarajevske pijace Markale 5. februara 1994. i 28. augusta 1995. godine, kada je poginulo više desetina civila, a preko stotinu ranjeno.

Tokom unakrsnog ispitivanja svjedok je rekao da je u vrijeme dok je boravio u BiH stekao dojam da je Ejup Ganić, tadašnji član ratnog Predsjedništva BiH, "prilično ekstreman" i da je prijetnja uspostavi mira, što je i napisao u svojoj knjizi, koju je Karadžić citirao u sudnici. Rekao je i da je u to vrijeme "vjerovao" da je Ganić organizovao "tajnu policiju" sa ciljem pucanja na tramvaje kako bi se za to okrivila srpska strana.

U dijelu ispitivanja koji se odnosio na zaštićenu zonu Goražde, general Rouz je rekao kako su snage UN-a "formirale gledište" da su bosanske vlasti u ovom gradu "nastojale uvući NATO u sukob".

- Mi smo primijetili da se oni povlače i ostavili su naše snage izložene. Da li je to bilo namjerno i smišljeno ne znam, ali mi smo svakako stekli utisak da su htjeli uvući NATO u njihov rat, rekao je Rouz, dodavši da se lično uvjerio da su muslimani "pretjerali sa podacima o mrtvima i stanjem u gradu kako bi potakli djelovanje NATO-a".

Unakrsno ispitivanje generala Rouza biće nastavljeno u četvrtak, 7. oktobra.

KARADŽIĆ PISAO SAVJETU EVROPSKE UNIJE

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić obratio se u  pismom generalnom sekretaru Savjeta Evropske unije Pjeru de Boazjeu u kome traži pomoć u pronalaženju dokumenata koja bi mu pomogla u odbrani, a u vezi sa dokumentima koje je prethodno tražio od njemačke vlade, saopšteno je u srijedu iz Haškog tribunala.

Karadžić u pismu traži sve memorandume, izvještaje i prepiske koji se tiču navodne umiješanosti zaposlenog u Monitoring misiji EU u Zagrebu Kristofa fon Berzolda u nabavci oružja za armiju bosanskih muslimana u oblasti Bihaća tokom 1994. godine.

U pismu Karadžić navodi da je informacije u vezi ovog događaja tražio od vlade Njemačke, koja je odgovorila da ne može da pronađe tragove postojanja takvih dokumenata.

Bivši predsjednik RS od generalnog sekretara Savjeta EU traži da je, ukoliko uspije da pronađe bilo kakvu korespondenciju ili komunikaciju s Njemačkom u vezi tog događaja, njemu dostavi, kako bi mogao da pomogne njemačkoj vladi u pronalaženju njihovih dokumenata.

Karadžić u pismu daje ovlaštenje svom pravnom savjetniku Piteru Robinsonu da ga zastupa.

Pismo je dio Karadžićevog drugog odgovora na zahtjev upućen njemačkoj vladi za osiguravanju neophodne dokumentacije, poslije prvog koji je podnio 26. juna 2010.

U tom odgovoru Karadžić je priložio pismo koje je poslao vladi Velike Britanije u kome od nje traži dokumenta koja bi mogla da pomognu vladi Njemačke, ali do sada nije dobio odgovor, prenosi Tanjug.

(FENA, BLIN MAGAZIN/ma)