"Gađjanje iz snajpera bila je politika srpske strane, smišljena na zastrašivanje civilnog stanovništva", izjavio je svjedok
Britanski general izjavio je da je usljed djelovanja snajpera VRS u gradu vladala "klima straha" do avgusta 1994., kada su "zaraćene strane potpisale antisnajperski sporazum".
"Gađjanje iz snajpera bila je politika srpske strane, smišljena na zastrašivanje civilnog stanovništva", izjavio je svjedok, napominjući da su se na meti snajpera našli i stanovnici Grbavice, koja je bila pod srpskom kontrolom.
Tadašnji predsjednik Republike Srpske optužen je za terorisanje stanovništva Sarajeva sistematskim artiljerijskim i snajperskim napadima na civilne četvrti 1992-95.
Rouz je, kao svjedok optužbe, rekao da je po dolasku u Sarajevo u januaru 1994. zatekao grad "u gotovo srednjovjekovnom stanju - bez svjetla, struje i vode".
Rečeno mu je da civili ginu od granata ispaljenih sa srpskih položaja, u šta se ubrzo i sam uvijerio.
Pri prvom susretu, 30. januara 1994, Karadžić mu je rekao da je granatiranje Sarajeva "besmisleno" i da "mora biti zaustavljeno", naznačio je general Rouz.
Čvrsta kontrola političkog vođstva nad vojskom RS, prema riječima svjedoka, bila je potvrđena kada je - poslije prvog napada na sarajevsku pijacu Markale, u kojem je početkom februara 1994. poginulo više od 60 civila - postignut sporazum o primirju, koji je podrazumijevao povlačenje srpske teške artiljerije iz kruga od 20 kilometara oko grada.
"Između linije fronta i političkog vođstva postojala je izuzetna usklađenost... Odluka donijeta na vrhu smjesta bi se odrazila na terenu", naglasio je tadašnji zapovjednik snaga UN.
Tužiteljica Caroline Edgerton uvela je u spis više naređenja Karadžića i oficira VRS o poštovanju primirja, zahvaljujući kojim je, kako je kazao Rouz, odigrana i fudbalska utakmica između pripadnika UN i tima Sarajeva kojoj su u martu 1994. prisustvovale hiljade građana.
Rouz je kazao da se život u Sarajevu skoro normalizovao i "značajno poboljšao" u proljeće i ljeto 1994, pošto su obje strane, uz malo "varanja" i prikrivanja teškog oruđa, primijenile i poštovale taj sporazum, a isporuke namirnica, struje i vode postale redovne.
"To je trajalo do septembra kada je Armija RBiH počela ofanzivu, a Srbi su uzvratili zaustavljanjem humanitarnih konvoja", rekao je svjedok, napominjući da se situacija zatim pogoršavala do kraja godine.
Zatvaranje koridora za dostavu namirnica koji je vodio preko Igmana i sarajevskog aerodroma, Rouz je pripisao i uvjerenju srpskog rukovodstva da stanovništvo Sarajeva počinje da živi bolje od srpskih civila koji su bili pod sankcijama.
On je ocijenio da je vodstvo bosanskih Srba, koje je kontrolisalo 70 odsto teritorije BiH, nastojalo da "primora Bošnjake i Hrvate da prihvate mir pod srpskim uslovima" i da je, kao politički pritisak, koristilo obruč oko Sarajeva i enklava u istočnoj Bosni, Srebrenice, Žepe i Goražda, blokirajući međunarodne humanitarne isporuke.
Rouz je posvjedočio da mu je Karadžić u septembru 1994. rekao: "Ako međunarodna zajednica nas tretira kao životinje, onda ćemo se mi i ponašati kao životinje".
Prema Rouzovim riječima, srpski lideri su "očajnički željeli mir" poslije marta 1994. i "bošnjačko-hrvatskog" sporazuma o saradnji, kojim se vojna ravnoteža na terenu okrenula protiv VRS, koja je bila pod sankcijama i razvučena na širokoj liniji fronta.
Vođstvo RS je stoga bilo spremno da se odrekne viška teritorija, ali većinom neupotrebljivih.
"NATO, a naročito SAD, podržavali su Bošnjake u odbijanju da potpišu mir u takvoj situaciji", podvukao je svjedok.
General Rouz izjavio je i da su bosanski Srbi u aprilu 1994. uzeli pripadnike Unprofora i drugih međunarodnih organizacija za taoce,
nakon što je NATO napadima avijacije pokušao da zaustavi ofanzivu VRS na Goražde.
"Uzimanje talaca postalo je redovna reakcija VRS na bilo kakvu upotrebu sile snaga UN", kazao je Rouz, koji nastavlja svjedočenje.
Karadžić je optužen i za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još osam bh. opština, etničko čišćenje Bošnjaka i Hrvata širom BiH i uzimanje međunarodnih talaca 1992-95. Icty/DEPO/a.k.
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook