Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Badnji dan tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i porodičnim okupljanjem za posnom trpezom, pred najradosniji hrišćanski praznik Božić, praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista. 

Badnjak predstavlja simbol drveta kojie su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog Rođenja. Badnji dan i Badnje veče, 6. januar, slave sve pravoslavne crkve i vjernici koji poštuju Julijanski kalendar - Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti. 

Za Božić domaćice spripremaju prazničnu trpezu, posnu, a bogatu, da bi i nova godina bila bogata i plodna. 

Običaj nalaže da ukućani prvog gosta na Božić, polaznika, daruju poklonima i goste najbolje što mogu, jer on simbolizuje božanstvo. 

Na Božić pravoslavci se pozdravljaju rijčima "Hristos se rodi", a otpozdravljaju sa "Vaistinu se rodi". 

(FENA/dg)