Hans Ditrih Genšer ističe da je ljubav prema otadžbini bila njegov motivacioni motor za napore koje je kao ministar inostranih poslova činio za ujedinjene Njemačke, za pad Gvozdene zavjese, za prevladavanje razdora između zapada i istoka.

Genšer će mnogima ostati u sjećanju kao čovjek koji je 30. septembra 1989. godine, sa balkona zapadnonjemačke ambasade u Pragu prenio poruku izbjeglicama iz Istočne Njemačke da smiju da prebjegnu u Zapadnu Njemačku. Na pitanje zašto se političar takvog kalibra, u vremenu u kojem su se događale velike stvari, tako jako založio za malu Hrvatsku i njeno otcjepljenje, Genšer je odgovorio:

- Za mene je rat bio nedopustivo sredstvo u politici. Ono što se događalo u bivšoj Jugoslaviji za mene je bilo jednostavno neprihvatljivo i ja sam bio uvjeren da će internacionalizacija tog problema donijeti mir i okončati ratna zbivanja.

Genšer je svih ovih godina poslije hrvatskog otcjepljenja i u Njemačkoj i u inostranstvu bio suočen sa kritikama razboritih ljudi zbog ranog priznanja Hrvatske. Štaviše, bilo je dosta onih koji su tvrdili da je upravo taj korak povećao napetosti na prostoru bivše Jugoslavije i da rata možda ne bi ni bilo da se sa prizanjem čekalo.

Ali Genšer, jedan od vojnika fašističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, sa 16 godina mobilisani član 12. armije generala Valtera Venka, koji je postao član Nacističke partije na kraju rata, 1945. godine (!), ne priznaje svoje greške - kao što je kasnije tvrdio da je nacista postao protiv svojih ubjeđenja, tako danas tvrdi da bi uradio isto u slučaju Hrvatske, takođe fašističke tvorevine tokom dobrog dijela Drugog svjetskog rata, jer tu nema greške.

- Opet bih uradio isto što i prije 20 godina. To je bila prava odluka. Oni koji su me kritikovali su sve tiši - to su bili glasovi zadrtih ljudi. Ima nešto u čemu su kratke noge, a to je laž. Priznanje se dogodilo u decembru 1991. godine i ono je značilo kraj rata, a ne početak - to je bio korak koji je donio mir, i oni koji tvrde da prije toga nije bilo rata, negiraju činjenicu da je takozvana 'jugoslovenska' vojska umarširala u Hrvatsku sa svim posljedicama koje je to sa sobom donijelo. Ima mnogo ljudi koji su vjerovali da je ona Jugoslavija bila jedna varijanta trećeg puta - i kao društveno-politički model - ali ja to nisam nikada tako vidio, iako sam cijenio ulogu koju je odigrala Jugoslavija sa Titom kao nesvrstana zemlja - rekao je Genšer.

- Njemačka nije priznala Hrvatsku u samovoljnom činu, već je to bila politička volja Evrope za poštovanjem prava na samooprejdeljenje - tvrdi odlučno Hans Ditrih Genšer, koji nikada u tom priznanju nije vidio ništa sporno.

Genšer je istakao da mu je ova nagrada Franje Basića važna, jer je ona dokaz da je ono što je uradio prije 20 godina bilo ispravno i da je Hrvatska, koja se trenutno nalazi u u redu za ulazak u Evropsku uniju, opravdala poverenje koje joj je dato "na kredit".

(Vesti, BLIN/ma)