Spisak identificiranih učesnika genocida u Srebrenici, koji je u julu uručen njemačkom tužitelju Klausu Zornu, uskoro bi trebao postati dostupan i pravosudnim institucijama drugih država na čijim bi se teritorijama mogli nalaziti neki od odgovornih za zločine počinjene u julu 1995. godine.

Predstavnici udruženja koja okupljaju žrtve genocida i ostalih ratnih zločina u BiH u narednim danima namjeravaju spiskove predati institucijama nekoliko zemalja.

- Bit će dostavljeni ambasadama SAD-a, Italije, Francuske i svih evropskih zemalja. Ići ćemo na sve moguće adrese - kazao je za Faktor Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Ono što je također planirano jeste širenje spiska sa imenima učesnika u zločinima koji su se dogodili i u drugim mjestima u BiH.

- Trenutno radimo spisak za Sarajevo na osnovu presuda Stanislavu Galiću i Dragomiru Miloševiću. Obuhvatit ćemo sve ono što, nažalost, naše Tužilaštvo ne radi, a pogotovo ne rade u susjednim zemljama. Pokušat ćemo na taj način jer nemamo više Tribunala, nemamo se kome obratiti. Preostaje nam da zatražimo pomoć od evropskih zemalja i SAD-a - dodao je Tahirović.

Ogroman procenat aktera sa spiska identificiranih učesnika u srebreničkom genocidu nije procesuiran zbog eventualne odgovornosti za počinjene ratne zločine. Ne odnosi se to samo na nižerangirane vojnike ili policijske službenike, već i na članove Glavnog štaba Vojske RS-a.

Tako je, primjera radi, Sud BiH još početkom 2016. godine potvrdio optužnicu protiv nekadašnjeg obavještajnog oficira u Glavnom štabu Vojske RS-a Radoslava Jankovića i to zbog pomaganja u izvršenju genocida. Međutim, Janković je nedostupan bh. pravosuđu jer živi u Srbiji.

Janković se tereti da je od 11. do 19. jula 1995. godine svojim djelima i propustima pomogao i podržao djelimično istrebljenje bošnjačkog stanovništva sa područja Srebrenice. On je, navodi se u optužnici, iz Štaba Bratunačke brigade slao obavještajne informacije te je učestvovao na sastancima na kojima se odlučivalo o odvajanju muškaraca od njihovih porodica i transportu žena i djece iz Srebrenice, zaštićene zone Ujedinjenih nacija (UN). U optužnici se također navodi da je bio u pratnji tri autobusa puna zarobljenika koji su odvedeni u Orahovac, gdje su muškarci bošnjačke nacionalnosti privremeno zatvarani, a za koje je znao da će biti ubijeni.

Na listi je i Dragomir Keserović, general Vojske RS-a koji je u julu 1995. bio sigurnosni oficir. Navodno je do 16. jula 1995. godine bio na drugoj strani ratišta, a po dolasku u Srebrenicu je, tvrdi, odbio naredbu Ratka Mladića o daljem progonu vojnih jedinica Armije RBiH i civila koji bježe iz Srebrenice. Milomir Savčić je danas predsjednik Boračke organizacije RS-a, a njegovo ime je također navedeno na spisku, baš kao i ime generala Bogdana Sladojevića, koji je preminuo 2014. godine.

Na spisku je i Milovan Stanković. Njegov je predmet, tvrdio je bošnjački oficir za vezu sa Haškim tribunalom Amir Ahmić, po "Pravilima puta" dostavljen bh. pravosuđu, ali nikada nije izvađen iz neke od ladica u kojoj je skriven. Nedeljko Trkulja priznaje da je u julu 1995. godine bio u Srebrenici, ali, kazao je kao svjedok odbrane Ratka Mladića, "nije znao ništa o muslimanskim zarobljenicima i žrtvama".

Dragomir Pećanac je osuđen na tri mjeseca zatvora, ali zbog nepoštivanja Haškog tribunala. On se nije odazivao obavezujućem pozivu sudija da svjedoči na suđenju Zdravku Tolimiru. Đokica Petrović je danas komandant Komande za obuku Vojske Republike Srbije, a u istoj zemlji živi i Petar Škrbić, pomoćnik Ratka Mladića za organizacijske i kadrovske poslove u Glavnom štabu Vojske RS-a. Savo Sokanović, oficira zadužen za moral, pravna i vjerska pitanja pri Glavnom štabu Vojske RS-a, također živi u Srbiji.

- Na spisku se nalaze osobe koje danas rade na raznim pozicijama u BiH, a koje nisu nikad procesuirane. Postoji "A lista" Haškog tribunala na kojoj se također nalazi jedan broj osoba koje su učestvovale u genocidu u Srebrenici, a koje Tužilaštvo BiH nije nikada procesuiralo, iako je imalo obavezu da bar tu "A listu" završi i procesuira – pojašnjava Tahirović.

Sve je, dodaje, krenulo u pogrešnom smjeru još 2008. godine, kada je izbjegnuta "A lista" te Pravilo puta.

- Tadašnji glavni tužitelj Tužilaštva BiH Marinko Jurčević je, kad je vidio listu i ko se sve nalazi na njoj, jednostavno rekao da mi to moramo od početka raditi. Došli smo u poziciju da se od tada pregleda nekih 15 hiljada predmeta ratnih zločina, što je apsurd jer je njih pregledao Haški tribunal - kazao je Tahirović.

Predmeti sa "A liste", koje je klasificirao i našem pravosuđu dostavio Haški tribunal na dalje postupanje, se u međuvremenu "izgubio".

- Mi od decembra mjeseca tražimo od glavne tužiteljice da nam da informaciju šta je sa "A listom". Uvijek nam se govori kako će biti u januaru, februaru, martu, aprilu, maju... Na posljednjem sastanku, kojeg smo prošli mjesec imali sa njom, rekla nam je da će "A listu" prvo poslati u Haški tribunal. Ne znam zašto. Moje lično mišljenje je da oni ne znaju gdje je "A lista", odnosno gdje su ti predmeti. Neko je to u Tužilaštvu BiH prikrio i neko mora snositi odgovornost - tvrdi Tahirović.

Pripremljena je i nova Strategija procesuiranja ratnih zločina, koju Vijeće ministara BiH nije usvojilo zbog neslaganja udruženja žrtava. Tom je Strategijom, podsjećanja radi, predviđeno preraspoređivanje predmete sa državnog na niže pravosudne nivoe, što, tvrde predstavnici udruženja žrtava, budi sumnju u pravičnost eventualnih postupaka koji bi se vodili pred, primjera radi, pravosudnim institucijama entiteta RS za zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom.

(Faktor, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/az)