Bošnjačka akademija nauka i umjetnosti (BANU) na današnjoj tribini bosanskog jezika bavila se pitanjima primjene bosanskog jezika u školskoj praksi i školskoj administraciji, a skup su nazvali "Pravo i obaveze upotrebe vlastitog jezika u školi".

- Da nismo u tako složenoj situaciji kakva jeste naša, ne samo historijska nego i suvremenost koju živimo, to pitanje ne bi ni moglo biti tako formulirano jer je (svuda u svijetu) pravo upotrebe naziva vlastitog jezika u isto vrijeme i obaveza. Međutim kod nas su, u školskoj praksi, još zapreke i ometanja onoga što je neprikosnoveno kao pravo i obaveza upotrebe jezika kako se on i zove - jezika Bosne, bosanskog jezika - smatra stručnjak za bosanski jezik i filolog akademik Dževad Jahić, uvodničar današnjeg skupa.  

Misli da je problem u administrativnom mehanizmu, na putu između ministarstva i škola, te ističe da su danas kao Akademija (naučna institucija odgovorna za zaštitu i afirmaciju bosanskog jezika) razgovarali s ljudima iz prakse (direktorima sarajevskih škola).

- Razgovarali smo o tome šta se dešava na tom putu od Ministarstva do škola, gdje mi (kao vrhunska naučna institucija) možemo reagirati i koju vrstu pritiska možemo izvršiti kao odgovorna institucija za primjenu svega onoga što znači jezičku slobodu i pravo uopće mlade generacije da bude napokon bez kompleksa koje su starije generacije imale kad je riječ o zakinutosti vezanoj za maternji jezik u školskoj praksi. Imamo još  probleme koje ćemo, nadam se, rješavati na bolji način. Bit će situacija poboljšana, ako se svi založimo pogotovo Akademija - kaže on.  

Direktor OŠ "Fatima Gunić“ Hajrudin Ćuprija naglasio je novinarima da osnovne škole moraju da poštuju instrukcije nadležnog ministarstva, koje „nažalost u prethodnih 15 godina nisu jasno definirane niti precizirane.“

- Nama se, u osnovnim školama, nude četiri varijante izjašnjavanja kad se tiče jezika. Ta ista četvrta varijanta jeste bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost te stoji i u odjeljenskim knjigama i đačkim knjižicama kao i u EMIS programu (bazi podataka) Ministarstva obrazovanja - kaže on.

Podsjeća da u skladu sa zakonom, koji je na snagu stupio od 1. septembra, stoji da se učenici mogu izjasniti za jednu od tri varijante jezika (bosanski ili srpski ili hrvatski) "nikako ta četvrta varijanta koja ne postoji u Ustavu".

- To je naslijeđena praksa, ali imamo ohrabrujuće informacije da će već naredne sedmice ići instrukcija Ministarstva prema školama koja će jasno definirati i precizno odrediti kako treba da glasi naziv jezika u školama u KS-u - kazao je.  

Direktor Gimnazije "Dobrinja" Enver Ahmetspahić ističe da je ista situacija i u srednjim školama te misli da je "ispravno da se držimo Ustava i prava svakog čovjeka da svoj jezik naziva onako kako misli da se zove njegov jezik".   

BANU će, po riječima akademika Jahića, upozoriti Ministarstvo obrazovanja „da tu stvar zaustavi i ne učestvuje u konstruiranju nečega što je nekakva zakasnjela tendencija i pokušaj da se neke stvari usporavaju i ometaju“.   

(FENA/ad)