Pripremila: Mirna DUHAČEK
Pojedinci su razloge za svoje sumnje u uspješno ostvarenje projekta Apolo pronašli na službenim NASA-inim videoisječcima i, prema njima, navodnim fotografijama sa Mjeseca. Ono što je neke pokolebalo u vjerovanju da je čovjek zaista kročio na ovaj Zemljin satelit su navodna prevelika gravitacija – pa snimka ubrzana dva puta djeluje kao da je snimljena na Zemlji, zatim, jednaki pejsaži na mjestima koja su navodno kilometrima udaljena, kao i višestruki smjerovi sjena. Pojedinima je bila sumnjiva i kvaliteta fotografija, jer su astronauti fotoaparate držali pričvršćene na prsima, što je trebalo znatno otežati fotografiranje, ali i nečujni motor letjelice pri spuštanju na mjesečevu površinu. Nevjeru u čovjekovo osvajanje Mjeseca potakla je i zastava Sjedinjenih Država koja se vijori na vjetru, iako na Mjesecu nema vjetra.
Mnogi teoretičari zavjere koji se i dalje bave istraživanjem snimljenog materijala, u nadi da će u potpunosti razotkriti veliku prevaru, primjetili su na snimkama koje su obišle svijet i to da se zvijezde ne vide, iako je riječ o snimcima visoke rezolucije. Navodno se i krater koji je trebao nastati uzrokovan silom pritiska motora nije formirao, a primjećen je i nelogično dubok otisak čovjekovog stopala na mjesečevoj površini. Naime, astronaut sa skafanderom od približno 180 kilograma na površini mjeseca teži 30 kilograma.
Konspiratori su za lažiranje slijetanja na Mjesec optužili tadašnjeg američkog predsjednika Ričarda Niksona, koji je, prema ovoj teoriji, naredio poznatom filmskom redatelju Stenliju Kjubriku da pod strogim CIA-inim nadzorom snimi film o hodu čovjeka po mjesečevoj površini, koji će kasnije odgledati milijarde ljudi.
Sjedinjene Države su, prema teoriji zavjere, kreirale jednu od najvećih predstava u istoriji. Svi koji su sudjelovali u izradi ovog “filma”, osim Kjubrika, su u narednim danima okončali svoje živote u nesretnim okolnostima. Desest astronauta i dva civila koja su učestvovala u projektu poginula su ili u automobilskoj nesreći, ili u požaru prilikom probnog testiranja Apola 11, tako da je i ova činjenica poslužila da se njome manipulira u korist raznih konspirativnih teorija, te da se CIA optuži za njihovo ubistvo.
Ono što teoretičari zavjere, također, ističu kao jednu od nelogičnosti je i da su na putu do Mjeseca posade Apola trebale naići na štetno zračenje koje je za njih gotovo smrtonosno jer nisu imali osiguranu adekvatnu zaštitu protiv takve vrste zračenja. Cijeli let je, tvrde konspiratori, bio insceniran u “Području 51” u američkoj saveznoj državi Nevada.
U prilog teoriji o “Području 51” konspiratori su kao dokaz koristili i satelitske snimke tog predijela koje su identične NASA-inim fotografijama sa Mjeseca. Teorija o zavjeri govori da je u cijeli poduhvat bila upletena i CIA, koja je osigurala da niko umiješan u stvaranje ovog filma nikad ne progovori. Svakako je one koji ne vjeruju da je 1969. SAD osvojila Mjesec, u ispravnost svojih stajališta dodatno uvjerila vijest da je NASA izgubila orginalne snimke sletanja na Mjesec.
Međutim američka vlada je, kako bi se odbranila teških optužbi na svoj račun, osmislila plan kako opovrgnuti sve kritike i sumnje oko posjete Mjesecu. Optužili su teoretičare zavjere da njihova teorija nije naučno postavljena, te da su sve do jedne - posljedica nerazumijevanja prirodnih pojava ili tehničkih aspekata same misije.
Objašnjenja koja je vlada ponudila su da se zastava na Mjesecu ne viori nego visi na nosaču, nedostatak zvijezda je posljedica intenzivnog sunčevog sjaja, različiti smjerovi sjena su karakteristična pojava fotografiranja sa širokougaonim objektivom, a pošto na Mjesecu nema atmosfere, motor je pri slijetanju bio nečujan. Ali možda je najveći argument protiv teorije zavjere upravo taj što bi Rusi bili prvi koji bi osporili američko slijetanje na Mjesec.
U cijelom za čovječanstvo vrijednom projektu učestvovalo je nekoliko desetina hiljada ljudi i utrošeno preko 19 milijardi dolara.
Za sada se navodi broj od više miliona ljudi koji vjeruju da se slijetanje na Mjesec nikada nije dogodilo.
(DEPO/BLIN)
ČITAJTE DEPO!
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook