Tokom unakrsnog ispitivanja, Karadžić je britanskog potpukovnika Molea pitao "da li je muslimanska strana pucala na svoje građane u cilju postizanja statusa žrtve i izazivanja međunarodnih simpatija i strane vojne intervencije"

Svjedok je to pitanje nazvao "dobrim i kontroverznim", rekavši da je "bilo elemenata zbog kojih su posmatrači Unprofora bili prilično uvjereni da je to istina", ali da nisu mogli da prikupe dovoljno dokaza.

"Osjećali smo da je to istina i nelagodno smo se osjećali. Ne mogu da navedem nijedan konkretan primjer jer, s obzirom na okruženje u kojem smo bili, nismo mogli da sprovedemo istragu", izjavio je Mole.

On je naznačio i da je muslimanska strana "koristila Sarajevo da bi održavala status žrtve" i "zloupotrebljavala civilne objekte", uključujući i bolnice, smještajući oružje u njihovoj blizini, da bi izazvala odgovor srpskih snaga.

Mole je potvrdio i da je ABiH otvarala vatru iz okoline komande Unprofora u Sarajevu i da je on, kao jedan od zapovjednika posmatrača, više puta pozivao muslimanske oficire da to ne čine.

U jučerašnjem glavnom iskazu, Mole je svjedočio da je Vojska Republike Srpske u jesen 1992. nasumično granatirala Sarajevo.

Prema tadašnjim procjenama vojnih posmatrača UN, u Sarajevu je svakog dana ginulo petnaestak civila od artiljerijske i snajperske vatre, precizirao je svjedok.

Dan u kojem bi na Sarajevo palo 100 granata, posmatrači bi opisivali kao "miran" s obzirom da se dešavalo da na grad bude ispaljeno i više od "600 projektila", izjavio je juče Mole.

Tadašnji predsjednik RS Karadžić je optužen za "terorisanje" civila u Sarajevu tokom kampanje artiljerijskih i snajperskih napada; genocid nad nesrbima u Srebrenici i još osam bosanskih opština; etničko čišćenje širom BiH i uzimanje međunarodnih taoca 1992-95.

U nastavku suđenja, tužioci su pred sudije izvele svjedoka Richarda Higgsa.

Higgs je već svjedočio na suđenjima zapovjednicima Sarajevsko romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske Stanislavu Galiću i Dragomiru Miloševiću, osuđenim na dugotrajne kazne zatvora zbog napada na sarajevske civile između 1992. i 1995. godine.

Minobacačima se može jako precizno gađati, ustvrdio je Higgs kao vojni stručnjak kojeg je tužiteljstvo dovelo kako bi pokazalo da napadi na sarajevske civile nisu bili slučajnost, odnosno da granate nisu padale nasumično nego namjerno po područjima gdje su stanovnici obavljali svakodnevne dužnosti, poput odlaska po vodu ili na tržnicu.

Preciznost minobacača se lako postiže, prema svjedoku Higgsu, prethodnim označavanjem meta

„Prethodno obilježavanje meta omogućava minobacaču da točno zna azimut, elevaciju i sve one informacije potrebne da bi pogodio metu prvi put s velikom preciznošću“, naveo je Higgs.

Još veću preciznost minobacačkog djelovanja postižu vojne snage koje na određenim položajima ostaju duže vrijeme, ustvrdio je svjedok koji o balistici inače drži i stručna predavanja. Budući da je Sarajevo držano od Vojske Republike Srpske pod opsadom četiri godine, njezino gađanje minobacačima je, prema Higgsu, tim moralo biti prezicnije.

Granata sa srpskih položaja

„Što se duže nalazite na nekom minobacačkom položaju moguće je da izgradite spisak prethodno obilježenih meta u širem području, što onda znači da ako treba djelovati po meti bilo gdje u tom području imati će viši stepen preciznosti pogađanja tih meta bez daljnjih podešavanja vatre“, izjavio je Higgs.

Kao stručnjak za minobacače svjedok Higgs je na zahtijev tužiteljstva dao i svoje ocjene niza izvještaja o minobacačkim incidentima sačinjenim od stranih promatrača tijekom opsade Sarajeva i svakodnevnih pogibija na desetine civila.

Jedan od takvih je bio i minobacački napad 12.jula 1993. u ulici Hakije Turajića kada je poginulo 13, a ranjeno 14 osoba koje su čekale u redu za vodu.

Prema dva izvještaja francuskih promatrača, ali i komentaru svjedoka, granata je došla iz smjera položaja pod kontrolom srpskih snaga.

„Da bi došli do ove procjene u izvještaju, znači da su prvo uzeli u obzir procijenjeni pravac, a to je sa zapada, što znači da je to negdje u području Nedžarića, a to je pod kontrolom bosanskih Srba. Dakle na temelju toga su iznijeli navedenu procjenu....Imate li kakve razloge da se ne slažete s tim tvrdnjama?“, dodatno je upitao tužitelj.

„S obzirom na dokaze koji su iznijeti u oba izvještaja, ne nemam“, odgovorio je svjedok.

Nakon glavnog ispitivanja tužitelja svjedoka je neposredno prije kraja zasjedanja započeo unakrsno ispitivati optuženi Karadžić koji između ostalog za mnoštvo minobacačkih incidenata krivi bošnjačku stranu, poput napada na tržnici Markale tijekom kojih su poginuli deseci Sarajlija. Karadžić naime tvrdi da je bošnjačka strana ponekad sama granatirala civile u gradu kako bi dobila još veću međunarodnu potporu.

Svjedočenje britanskog vojnog stručnjaka Higgsa se nastavlja u četvrtak.

(Beta/RSE/DEPO/ak)