Pokazalo se je da bi 78 posto građana BiH, ukoliko bi sutra bio organizovan referendum o ulasku u EU, podržalo članstvo BiH u uniji.

 
Direkcija za europske integracije svake godine na reprezentativnom uzorku provodi istraživanje javnog mnijenja o podršci integriranju BiH u EU, a posljednjih pet istraživanja, postotak podrške nema linearni trend, već oscilira između 76 i 88 posto, ovisno o godini.

Riječ je o najvišoj podršci procesu u regionu s obzirom na fazu integracije u kojoj se BiH nalazi. Ova razina podrške ohrabruje, ali i obvezuje sve aktere u procesu, posebno imajući u vidu da je u gotovo svim državama iz prethodnih proširenja EU, odmakom ovog procesa dolazilo do pada podrške javnosti, što je očekivano s obzirom na njegovu kompleksnost i dugotrajnost, prenosi Fena.

Na upit koliko su građani BiH uopće upoznati s pravima,  ili "povlasticama" koje će dobiti kada BiH uđe u EU (veća zaštita potrošača, slobodnije kretanje, mogućnosti zapošljavanja...), iz Direkcije ističu kako se trendovi informiranosti građana razlikuju od istraživanja do istraživanja.

Što se tiče korištenja sredstva iz IPA fondova i na što su ta sredstva najviše trošena, iz Direkcije za europske integracije naglašavaju kako je BiH u centraliziranom, odnosno direktnom sustavu upravljanja predpristupnom pomoći.

Na pitanje, koliko je Hrvatska pomogla BiH na njezinom euroatlantskom putu, iz Direkcije ističu kako su iskustva Hrvatske kao najnovije članice EU iznimno korisna za BiH. Već niz godina Centar za izvrsnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske različitim vidovima suradnje transferira znanje i iskustvo službenicima u BiH, od usklađivanja zakonodavstva do komunikacije.

Takođe, Hrvatska je bila jedan od inicijatora tzv. novog pristupa EU, koji je Vijeće EU krajem prošle godine podržalo i kojim je urađena svojevrsna preraspodjela prioriteta u procesu integriranja BiH, s fokusom na socio-ekonomske reforme. Hrvatska je 2010. ustupila BiH prevode acquis-a  EU na hrvatski jezik. Ovaj postupak je u velikom dijelu domaće javnosti protumačen na način da, zahvaljujući ustupljenim prevodima, BiH ne mora prevoditi propise EU. To, međutim, nije odgovarajuće tumačenje. Ustupljeni prevodi mogli su služiti isključivo kao pomoć predlagačima pravnih propisa da prilikom izrade propisa BiH iste usklađuju sa acquis-em, imajući u vidu da pravna rješenja u Republici Hrvatskoj nisu istovjetna onima u BiH niti su prevodi propisa bilo koje države direktno primjenjivi u BiH.

(Oslobodjenje, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)