Drecun je novinarima u parlamentu rekao da taj akt ne vodi ka pomirenju i da bi samo osuda svih zločina dovela do istinskog pomirenja, javlja Tanjug.

 "Nakon 20 godina se ništa nije promijenilo. Bruxelles, London i Washington ili nemaju dovoljan politički osjećaj ili nemaju potrebu da svojim kapacitetom i autoritetom zaista doprinesu pomirenju u BiH", naveo je Drecun, koji smatra da je u Nacrtu iskazan jednostran pristup, budući da se ne obraća pažnja na zločine koje su muslimanske snage počinile nad srpskim stanovništvom.

 "Kakav će stav Vlade Srbije biti nije na meni da komentiram, moj stav je da to nije dobar put - ili ćemo osuditi sve zločine i sve koji su sudjelovali u zločinima procesuirati i tako dovesti do pravog pomirenja ili ćemo u narednih 50 i 100 godina imati pokušaj zlouporabe zločina. Ova rezolucija je klasičan pokušaj zlouopotrebe jednog zločina u političke svrhe", rekao je Drecun.

 Drecun poručuje da u obilježavanju zločina ne smije postojati diskriminacija i da bi predstavnici Bošnjaka Bosne i Hercegovine, Washingtona, Bruxellesa i ostalih centara koji traže da predstavnici Srbije budu u Srebrenici, trebali biti na groblju u Bratuncu kada se bude obilježavala godišnjica tog zločina.

 Iz SPS-a poručuju da je teško govoriti o dokumentu čiji sadržaj nisu vidjeli, a zamjenik voditelja zastupnika te stranke Đorđe Milićević kaže da je uvjeren da će Vlada Srbije u narednim danima detaljno sagledati i razmotriti sadržaj Reozlucije i da će se rukovoditi nacionalnim interesima.

 "Uvjereni smo da nijednog trenutka neće biti doveden u pitanje jasan stav Srbije o kažnjavanju zločina. Srbija je dokazala predanost u borbi protiv ratnih zločina. Srbija želi mir, sigurnost u regiji i Srbija ima jasan stav da se konflikti nikad ne ponove", poručio je Milićević.

 On navodi i da će se prilikom odluke o prisustvu predstavnika Srbije u Srebrenici voditi računa o nacionalnim i državnim interesima, a, govoreći o odgodi posjeta predsjednika Tomislava Nikolića Sarajevu, naveo je da takva odluka neće narušiti odnose dvije zemlje.

 "Srbija želi suradnju, međusobno povjerenje, prosperitet u regiji i Srbija je tu predanost mnogo puta dokazala. Posebnu pažnju je posvetila što boljim odnosima s Bosnom i Hercegovinom. Srbija ima jasan stav i taj stav trebaju sagledati susjedi, da ako postoje tenzije i otvorena pitanja to treba rješavati kroz dijalog", naveo je Milićević.

 Demokrati, pak, ukazuju na nepripremljenost "domaće diplomacije" kada je u pitanju Nacrt rezolucije, uz poruku da se ranije, prilikom usuglašavanja teksta tog dokumenta, moglo
reagirati.

 "Ponovo nas je iznenadio snijeg u siječnju i rezolucija u srpnju. Nitko ništa nije radio u fazi usaglašavanja teksta", kazao je voditelj poslanika DS-a Borislav Stefanović.

 On smatra da Srbija 20 godina poslije zločina u Srebrenici mora osuditi taj zločin, ne čekajući pritiske iz inozemstva.

 "Važno je da premijer ima namjeru i želju i da pokaze da želi ići u Potočare, 20 godina je prošlo i mi kao država trebamo nastaviti da se suočavamo ne zato što nas netko 'tlaka', već zbog nas samih. Važno je da kao država, naročito u srpnju, pokažemo svoj stav. Ovo je pitanje normalnog civilizacijskog odnosa i Srbija treba da bude tamo prisutna", smatra Stefanović.

 Lider Nove stranke Zoran Živković rekao je da Srbija ne može bježati od prošlosti i da mora postojati odnos prema njoj.

 Uz napomenu da je na sudovima da ocjene je li u Srebrenici bio genocid ili ne, Živković smatra da treba priznati da se u Srebrenici dogodilo nešto što ne smije biti zaboravljeno, a da Srbija u analizi predložene rezolucije treba da ide s pozicije razuma i iskrenosti.

 "Do pomirenja neće doći ako svatko ima svoju povijest i žrtve. Nema naših i njihovih žrtava i zločinaca. Svi na ovom prostoru, na prostoru bivše SFRJ, treba da donesu usuglašenu ocjenu što se dogodilo", rekao je Živković.

 Poslanik na listi SNS-a Miodrag Linta traži da Velika Britanija povuče Nacrt rezolucije o Srebrenici, jer "ne doprinosi pomirenju i njome se šalje necivilizacijska poruka", te da pripremi Novi nacrt rezolucije kojim bi bili osuđeni svi zločini počinjeni na području BiH i odata počast svim žrtvama, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost.

 (Fena/mr)