Otomanske snage sistematski su ubile 1915. godine 1,5 miliona Armena, tvrde brojni istoričari.
Turska uporno negora da ta ubistva predstavljaju genocid.
Armenski predsjednik Serzh Sargsyan prisustvovao je vjerskoj službi na kojoj je odana počast armenskom mistiku iz 10. stoljeća.
Spor oko pokolja Armena u Prvom svjetskom ratu doveo je do pogoršanja odnosa između Armenije i Turske.
|
Cavusoglu: Papine izjave o armenskom stradanju su historijski i pravno neutemeljene
Šef turske diplomacije Mevlut Cavusoglu reagirao na jutrošnje izjave poglavara Rimokatoličke crkve pape Franje, koji je tokom mise armenskim žrtvama stradalim 1915. godine te događaje nazvao "genocidom“, javlja Anadolu Agency (AA).
"Papine izjave nemaju nikakvih historijskih i pravnih utemeljenja. Religijske poruke ne bi trebale biti neutemeljene i kao takve gorivo za potpirivanje mržnje“, napisao je Cavusoglu na svom Twitter profilu.
Uporedo s tim, vatikanski ambasador u Ankari Anronio Luvibello je danas pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske, gdje mu je rečeno da je Turska razočarana takvim činom pape Franje i da takav stav Vatikana neće ostati bez reakcije. |
Papa je prije dvije godine po prvi put upotrijebio riječ genocid kojom je nazvao ubistva Armena, izazivajući oštar protest Turske.
Na nedjeljnoj misi po armenskom katoličkom ritualu u bazilici Svetog Petra, Papa je izjavio da je čovječanstvo prošlo kroz "tri masovne tragedije bez presedana" u prošlom stoljeću, prenosi BBC.
- Prva, koja se u širokoj javnosti smatra prvim genocidom 20. stoljeća, zadesila je armenski narod - kazao je on, u formi koju je je koristio papa Ivan Pavao II 2001. godine.
Papa Franjo trakođer je pomenuo zločine "počinjene u nacizmu i staljinizmu" i kazao da su ostali genocidi uslijedili u Kambodži, Ruandi, Burundiju i Bosni i Hercegovini.
Kazao je kako je dužnost ljudi sačuvati sjećanje na one koji su ubijeni.
- Prikrivanje ili poricanje zla dopušta nastavak krvarenja otvorene rane koja nije primjereno zaliječena - izjavio je papa Franjo.
Turski premijer Recep Tayyip Erdogan po prvi put je 2014. godine uputio saučešće unucima svih Armena koji su izgubili živote.
On je, međutim, također izjavio kako je neprihvatljivo da Armenija "pretvori to pitanje u politički sukob".
Armenske vlasti tvrde da je do 1.5 miliona ljudi ubijeno u vrijeme raspada Otomanskog carstva. Turska navodi da je brojka ubijenih mnogo manja.
Većina neturskih hroničara tih dešavanja smatra ta ubistva genocidom. Među zemljama koje su to i zvanično priznale genocidom su Argentina, Belgija, Kanada, Francuska, Italija, Rusija i Urugvaj.
Turska tvrdi da su mnogo od stradalih ubijeni tokom sukoba u Prvom svjetskom ratu, i da su etnički Turci također "propatili u sukobu".
(FENA/dg)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook