Zakon predviđa da nijedan strani državljanin neće moći dobiti posao ako se na zavodu nalaze Crnogorci tog profila.

Prema podacima crnogorskih službi za zapošljavanje, u prošloj godini radnicima iz BiH izdane su 4404 radne dozvole, što je oko 20 posto strane radne snage koja radi u Crnoj Gori. Pored ovog broja, tu su i na hiljade radnika koji rade na crno u ovoj zemlji i koji će u ovoj sezoni biti podvrgnuti rigoroznijim mjerama i kaznama te im se neće ni isplatiti uopće ići po posao u ovoj susjednoj nam zemlji.

Pored građana naše države, udar na egzistenciju ovim zakonom osjetit će i u većoj mjeri građani Srbije kojih u Crnoj Gori u jednoj sezoni radi od 10 do 15 hiljada.

Dobra zarada

Sporni zakon digao je tenzije i među turističkim radnicima kao i poslodavcima širom Crne Gore. Odredba koja od vlasnika ugostiteljskih objekata zahtijeva da prvo priliku daju domaćim sezoncima naišla je na kritike i već na početku sezone donijela probleme.

Odbor Udruženja turizma i ugostiteljstva Gospodarske komore Crne Gore predložio je da se odgodi primjena člana Zakona o strancima, koji se odnosi na pribavljanje prethodne potvrde od zavoda za zapošljavanje kao uvjet njihovog angažiranja. Ona će, smatra predsjednik Odbora Dragan Ivančević, u ovoj godini napraviti velike probleme.
Mjesečna zarada je uvijek stvar dogovora, ali u prosjeku u turizmu je 300 eura za sobarice, 450 eura za konobare, 400 eura za recepcionare, 800 za kuhare, plus spavanje i hrana. Dnevnica u građevinarstvu kreće se između 15 i 30 eura. Mnogi Bosanci i Hercegovci od zarade na primorju tokom cijele godine hrane svoje porodice jer sav novac koji zarade ostavljaju po strani s obzirom da imaju osiguranu hranu i smještaj. Udar neće osjetiti samo radnici iz BiH i Srbije, već i ugostitelji i građevinari u Crnoj Gori koji tvrde da Crnogorci nisu dobri radnici i da imaju negativna iskustva sa svojim sunarodnjacima u poslu.

Neradnici

- To je nešto što izaziva problem vezano za osiguranje dovoljnog broja kvalitetnog stručnog kadra. Nadležni trebaju pomoći predstavnicima turističkog gospodarstva kada je u pitanju kadrovska politika. Cilj je da taj zakon ne stvori haos i ne bude limit u ostvarivanju nužne kvalitete, kazao je Ivančević.

Glas protiv novog zakona digli su i ugostitelji s primorja. Ilija Aramenko, potpredsjednik Udruženja ugostitelja općine Budva, kazao je da su radnici iz zemalja okruženja važna karika i dio tima svakog ugostitelja.

- Radi se o stručnim osobama, čemu u prilog ide i da su kod vlasnika po 15 i više godina. Događalo se da zaposlimo i domaću radnu snagu, ali smo njima bili nezadovoljni. Recimo, već poslije petnaestak dana smo ih morali otpuštati zbog nestručnosti i neposlušnosti, a bilo je primjera da su se čak i fizički obračunavali s vlasnicima objekata, tvrdi Aramenko.

Već su se pobunili i vlasnici pojedinih crnogorskih tvrtki koji su poručili kako bez radne snage iz regije ne mogu dovršiti dogovorene poslove te kako Crnogorci ne žele raditi poslove za dnevnicu od 20 eura, što objeručke prihvaćaju stručni građevinari iz BiH i Srbije.

Hoće li crnogorske vlasti pokleknuti pred molbama turističkih zajednica i udruga građevinara i prolongirati primjenu zakona do kraja ovogodišnje sezone, a time spasiti i mnogobrojne sezonske radnike iz BiH i Srbije, ostaje vidjeti u idućim danima.

(Dnevni-list.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)