Ovaj list došao je u posjed dokumenta o uloženom 241 amandmanu na rezoluciju, koji se rasprostire na čak 142 stranice. U njemu su evropski parlamentarci poput Cristiana Dana Prede, Eduarda Kukana, Afzala Khana, Jamesa Carvera, Andreja Plenkovića i drugih, uložili brojne amandmane, ponajviše u vezi sa socioekonomskom situacijom u BiH.

 Tako se u jednom od njih još "konstatira nedostatak kolektivne političke volje koja je dovela do sveopće stagnacije u državi".

Građani su, navodi se, lišeni sigurne i prosperitetne budućnosti te se kao važan pokazatelj navode masovni protesti u februaru 2014. godine, koji su posljedice "visokog nivoa korupcije i ogromne nezaposlenosti".

Dosadašnji proces priključenja EU, kaže se, bio je paraliziran i zbog nedostatka saradnje, zatim koordinacije između entiteta te zbog nerijetkih etnocentričnih stavova.

- Korupcija je široko rasprostranjena, javna uprava fragmentirana, nastalo je više različitih pravnih sistema. Mehanizmi saradnje s civilnim društvom su slabi, mediji polarizirani, a prava nisu jednako osigurana za sve konstitutivne narode i građane - navodi se u amandmanu poslanika Prede, izvjestioca EP-a za BiH.

Predlaže se i da borba protiv korupcije bude apsolutni prioritet, a u jednom od amandmana traži se i osiguranje nezavisnosti pravosuđa.

- Borba protiv korupcije nije provedena u željenoj mjeri, tako da nije došlo ni do poboljšanja situacije. BiH se poziva da pokaže političku akciju protiv korupcije, kako bi se poboljšali rezultati tužilaštava - kaže se u jednom od amandmana.

(FENA/dg)