Ako ste se sa nekim posvađali, danas je pravo vrijeme da uzmete slušalicu u ruke, pozovete ga i pomirite se.

Ako nekome dugujete nešto, danas bi trebalo dug da vratite kako ne biste dugovali cijele godine. Ovo su samo neki od starih običaja i vjerovanja u vezi sa Božićem, najradosnijim kršćanskim praznikom.

U okolini Niša običaj je da se prije jela svi ukućani istovremeno izuju jer se vjeruje da će se zbog toga žene brzo porađati.

To je praznik cijele porodice, pa bi svi trebalo da budu na okupu, a posjećuje se samo najbliža rodbina ili prijatelji.

Sam Božić slavi se tri dana, a praznovanje počinje na Badnji dan, kada se siječe Badnjak i unosi u kuću.

Badnji dan

Već u ranu zoru, prije izlaska sunca na Badnji dan domaćin sa sinovima ili unucima odlazi u šumu da siječe Badnjak.

Obično se bira mlado, pravo hrastovo ili cerovo drvo, siječe se i zasjeca sjekirom ukoso, i to sa istočne strane.

Po narodnom vjerovanju, Badnjak se mora posjeći sa tri snažna udarca.

Kad se donese kući, uspravi se pored ulaznih vrata i tu stoji do večeri.

U dom se unosi kad padne mrak, zajedno sa slamom i pečenicom.

Domaćica u slamu pod sto stavlja orahe i razne slatkiše, koje djeca traže pijučući kao pilići.

Slama se iz kuće iznosi u ranu zoru trećeg dana Božića.

Večera na Badnji dan je uvijek posna, ali bogata, da bi i nova godina bila rodna.

Božić

Prvi dan Božića je dan radosti, rađanja, obnavljanja života.

Ujutru, prije svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima.

Tog dana svi ukućani oblače najsvečanije odijelo.

Rano ujutru, u kuću dolazi položajnik, polaženik, polaznik ili radovan, a uobičajeno je da to bude muško, zdravo, kršteno dijete.

Česnica je nezaobilazni dio ručka u našoj tradiciji i ima ulogu slavskog kolača.

Mijesi se rano ujutru od pšeničnog brašna i masti, bez kvasca.

U nju se stavlja novčić, negdje i parče Badnjaka radi zdravlja, zrno kukuruza ili pasulja, pšenice…

Prije ručka, česnica se okrene slijeva nadesno i lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana.

Po narodnom vjerovanju, ko dobije novčić biće zdrav i sretan cijele godine. Prase ili jagnje za pečenicu najčešće se kolje na Tucindan, dva dana pred Božić.

Stari običaji i vjerovanja za Božić i Badnji dan:

– Na Božić se sve započinje, ne treba biti praznih džepova i valja se i ponoviti.

– Ako na Božić padne kiša, vjeruje se da će roditi sve što se okopa motikom.

– U okolini Niša običaj je da se prije jela svi ukućani istovremeno izuju jer se vjeruje da će se zbog toga pilići istovremeno izvoditi, žene brzo porađati, krave teliti, a ovce jagnjiti.

– U nekim krajevima se vjeruje da ne valja božićnu svijeću gasiti duvanjem, već je treba „umiriti“ hljebom natopljenim vinom.

– Postojalo je vjerovanje da će djevojke i momci koji prespavaju na slami posutoj za Badnje veče usniti budućeg supružnika.

– Valja posaditi neku biljku jer se vjeruje da će se sigurno primiti.

– Na Božić bi trebalo raditi stvari koje su nam tokom godine zadavale probleme, da bismo ih u narednoj godini lakše savladavali.

– Valja da se položajnik ogrne guberom da bi bio deblji skorup na kajmaku, a u nekim krajevima vjeruje se da je dobro izmaći mu stolicu kako bi se sreća zakovala za kuću.

– Od Božića do Svetog Stefana ne valja ni da se kuća čisti, a u Vojvodini vjeruju da za vrijeme božićnih praznika ne valja lupati na vrata da kokoške ne bi lupale jaja.

– Na Božić ne valja pozajmljivati nikom ništa da se ne bi cijele godine razvlačile stvari iz kuće.

Pravila za Badnjak:

– Grehota je da se Badnjak preskače ili gazi, a njegova vatra se ne smije raspirivati duvanjem.

– Nije dobro dirati ga kad je blizu da pregori, da se ne bi slomio na mjestu gdje je najviše istanjen vatrom.

– Ne valja zaspati dok Badnjak ne pregori.

– Dio pepela čuva se da bi ga pomiješanog sa vodom pili protiv glavobolje.

(b92.net, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)