'Bosansko proljeće'

Do februara ove godine, većina stanovništva BiH nije mogla ni pomisliti da će tokom svog života svjedočiti demonstracijama, kakve su se tih dana proširile širom zemlje. Sve je krenulo iz Tuzle, gdje su se ispred zgrade Vlade Tuzlanskog kantona okupili prevareni radnici nekoliko firmi, koji su za razliku od prošlih godina, ovaj put dobili podršku velikog dijela građanstva. Masovne demonstracije 'prelile' su se zatim na sve veće i manje gradove u BiH, a najžešči i najveći su bili u Sarajevu, Zenici, Mostaru, Bihaću...

Da građani ovaj put zaista misle ozbiljno, te da se prelila i posljednja kap u čaši, pokazali su paljenjem zgrada institucija. Tako su u Tuzli gorjele zgrade Vlade TK i Općine Tuzla, u Sarajevu je zapaljeno Predsjedništvo BiH, Vlada KS i Općina Centar Sarajevo, u Mostaru su gorjele Gradska vijećnica, stara zgrada Gradske uprave, ali i sjedišta SDA i HDZ-a, u Zenici je zapaljena Vlada Ze-Do Kantona, u Bihaću kamenovana Vlada USK, ali i hotel u vlasništvu brata danas uhapšenog premijera USK Hamdije Lipovače... 

BiH pod vodom

Tri mjeseca nakon masovnih demonstracija širom BiH, BiH je zadesila ogromna prirodna katastrofa, kakvu ne pamte ni najstarije generacije. Iz korita su se izlile Bosna, Drina, Sana, Sava, Vrbas... a vodena bujica pokorila je Doboj, Maglaj, Tuzlu, Bijeljinu, Zenicu, Zavidoviće, Brčko, Banjaluku, Odžak, Čelinac, Derventu, Prijedor, Orašje, Šamac, Jajce... Poplave su još jednom pokazale nesposobnost vlasti na svim nivoima, koje su nespremne dočekale najavljivane bujice. Poplave su, s druge strane, ipak pokazale i da humanost među ljudima nije uslovljena isključivo entitetskim granicama. 

Zmajevi konačno na Svjetskom prvenstvu

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine ove je godine doživjela historijski uspjeh - prvi put se plasirala na Svjetsko prvenstvo. Zmajevi su se na brazilskim terenima okušali u mečevima sa Argentinom, Nigerijom, Iranom. Nažalost, naši reprezentativci su pokazali da, ipak, nisu bili dorasli velikim reprezentacijama. Od Argentine smo izgubili 2:1, od Nigerije 1:0, i tek kad smo nakon ova dva poraza izgubili priliku za dalji plasman, uspjeli smo pobijediti Iran 3:1. Premalo i prekasno.

Izbori 2014 - povratak na staro

Iako je Evropa prijetila da neće priznati rezultate općih izbora u BiH, održanih u oktobru 2014. godine, zbog neprovođenja presude Sejdić-Finci i ukidanja sistemske i općeprihvaćene diskriminacije u BiH - izbori su ipak održani, a rezultati, naravno, priznati. Nadmoćnu pobjedu odnijela je SDA, u hrvatskim jedinicima najčešći izbor je bio HDZ, tako da smo jedino u RS svjedočili drugačijem rezultatu u odnosu na prošle izbore - bilo je tijesno između koalicije okupljene oko Dodikovog SNSD-a i one oko SDS-a. Bilo je tako napeto da do posljednjeg časa nije bilo sigurno koji srpski član ulazi u Predsjedništvo BiH, dok je Dodik sa manje od jedan posto više glasova od protukandidata Ognjena Tadića odnio pobjedu za predsjednika RS. Klimavo i na jedvite jade. Totalni debakl u Federaciji BiH doživio je SDP, dok je kao nova snaga isplivala Komšićeva Demokratska fronta.

Novi pristup za BiH - nova šansa za BiH

Nakon što je Evropa uvidjela da u podijeljenoj BiH ništa ne može ići tako lako - pa ni ukidanje diskriminacije budući da je na njoj zasnovan kompletan politički sistem - odlučila je promijeniti pristup ka BiH s ciljem što brže integracije BiH u EU. Strankama na vlasti dat je novi prioritet umjesto provođenja presude 'Sejdić-Finci', a to je ekonomska reforma. Dok se jedni s tim slažu, drugi su zabrinuti što implementacija presude 'Sejdić-Finci' više nije prvi od prioriteta, jer će se sistemska diskriminacija prema svima koji nisu Bošnjaci, Srbi ili Hrvati i dalje nastaviti.

Stogodišnjica Sarajevskog atentata

Sarajevo i BiH ove godine su obilježili i stoljeće od Velikog rata, odnosno od atentata kada je Gavrilo Princip, pripadnik Mlade Bosne, pucnjem iz pištolja ubio austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Ovaj događaj od 28. juna 2014. poslužio je Austro-Ugarskoj za napad na Srbiju i kao povod za Prvi svjetski rat. Ovaj događaj polarizirao je javnost u BiH, tako da su na 28. juni 2014. zakazane dvije centralne ceremonije obilježavanja stogodišnjice Sarajevskog atentata - u Sarajevu i u Višegradu. Politički predstavnici bosanskih Srba priklonili su se proslavi u Višegradu, kojoj su prisustvovali srbijanski predsjednik i premijer Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić.

Vijećnica se digla iz pepela

Na Dan Evrope, 9. maj, u glavnom gradu BiH nakon 22 godine je otvorena obnovljena Vijećnica. Program svečanog otvorenja počeo je riječima dobrodošlice na šest svjetskih jezika i intoniranjem himne Bosne i Hercegovine u izvođenju Sarajevske filharmonije. Svečanom otvorenju simbola arhitektonske vizije, učenja, institucionalne memorije, zanatskog umijeća i izdržljivosti građana Sarajeva prisustvovalo je više stotina visokih zvaničnika, predstavnika političkog, vjerskog, javnog, kulturnog i umjetničkog života u BiH, kao i brojni predstavnici i članovi diplomatskog kora. Ukupna obnova Vijećnice, koja je zapaljena 25. augusta 1992. i tada je uništeno blizu dva miliona knjiga, koštala je više od 16  miliona eura.

Buđenje rukometa

Rukometni reprezentativci Bosne i Hercegovine u junu 2014. su protiv rukometne velesile Islanda odigrali herojski i prvi put našoj zemlji obezbijedili plasman na Svjetsko prvenstvo u rukometu koje će se iduće godine održati u Kataru. Rukometni 'Zmajevi' odigrali su neriješeno protiv Islanda u revanš susretu baraža, a konačni rezultat je bio 29:29. U prvom susretu, izabranici Dragana Markovića savladali su Island u Sarajevu sa 33:32.

Početak ujedinjenja ljevice

Nakon potpunog debakla SDP-a na općim izborima u BiH i 17-godišnje vladavine Zlatka Lagumdžije, najavljeno je veliko ujedinjenje lijevih opcija u BiH. Unija socijaldemokrata (USD), koju su činili redom bivši SDP-ovci, na vanrednom kongresu održanom u decembru u Sarajevu izglasala je priključenje SDP-u sa 135 glasova 'za' i dva suzdržana. Hoće li se ujedinjenje ljevice proširiti i na druge ljevičarske stranke u BiH - Komšićevu Demokratsku frontu, ali i ostale manje partije - još je neizvjesno, ali sasvim je sigurno da se mnoge stvari na našoj političkoj sceni mijenjaju nakon konačnog odlaska Lagumdžije sa političke scene. 

Odlazak Sulejmana Tihića

U ovoj godini napustio nas je dugogodišnji predsjednik SDA i nekadašnji član Predsjedništva BiH. Sulejman Tihić je, nakon duge i teške bolesti, preminuo 25. septembra u 63. godini života u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Od dolaska u KCUS, 22. augusta, on je bio smješten na Klinici za anesteziju i reanimaciju. Tihić je zbog teške bolesti i operacija mjesecima prije smrti bio odsutan iz političkog života, a stranku je vodio njegov zamjenik, Bakir Izetbegović. Mnogi su Tihića smatrali političarom koji je Stranku demokratske akcije svojim djelovanjem i retorikom učinio demokratičnijom i umjerenijom. Ukopan je uz najviše počasti u haremu Bijele džamije u rodnom Bosanskom Šamcu.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)