Dvadeset i pet godina nakon sloma komunizma u istočnoj Evropi Bugari žale za komunizmom, ne znajući što se sve tada događalo, pokazalo je istraživanje instituta Alpha Research objavljeno u nedjelju.

Oko 94 posto mladih u dobi od 16 do 30 godina rekli su da ne znaju ništa o komunističkom razdoblju, zaključak je te studije provedene među 1.200 Bugara starijih od 16 godina.

Dvadeset i peta godišnjica pada Berlinskog zida ne znači ništa za 40 posto Bugara od 16 do 60 godina. Jedva trećina njih zna da su demokratske promjene u istočnoj Evropi počele 1989. Više od 70 posto nije čulo za svjetske čelnike koji su pridonijeli tom događaju poput Mihaila Gorbačova, Helmuta Kohla, Margaret Thatcher i Ronalda Reagana.

Više od polovine ispitanika odobrava rad vlade bugarskog komunističkog diktatora Teodora Živkova (1954.-1989.) koji je otišao s vlasti 10. novembra 1989., dan nakon pada Berlinskog zida. 55 posto ima o njoj pozitivno mišljenje a jedva 25 posto negativno, dok je 1991., dvije godine nakon pada režima, njome bilo zadovoljno 76 posto a nezadovoljno 16 posto građana.

Pozitivne ocjene o razvoju Bugarske u vrijeme komunizma prevladavaju: 43 posto, a 14 posto je negativnih.

"Budući da nema šire javne rasprave o tome vremenu, prevladava žaljenje za izgubljenom socijalnom sigurnošću", komentirala je Borjana Dimitrova, direktorica Alpha Researcha.

Postkomunistička tranzicija je razočarala većinu Bugara zbog korupcije, navodi se u studiji. Tek dva posto građana misli da je uspostavljena vladavina zakona.

Najveći dobitnici u demokratizaciji zemlje jesu političari (41 posto) i mafijaši (27 posto) a najveći gubitnik je narod (54 posto), misle Bugari.

Autori studije žale što "školski sistem zanemaruje pouke iz novije povijesti i što nedostaje javna rasprava" u kojoj bi se analizirale činjenice i posljedice komunističkog vremena.

(slobodnadalmacija.hr, DEPO PORTAL, BLIN  MAGAZIN/md)