Jeste li do sada bili politički angažirani? Šta Vas je privuklo u DF?

Nisam. Do sada sam radio na svom usavršavanju u akademskom i profesionalnom smislu. Smatram da je došao trenutak da dam svoj doprinos oporavku našeg društva, prvenstveno jer je zaista krajnje vrijeme da napravimo ekonomski zaokret i započnemo sa ekonomskim oporavkom. Prije nešto više od godinu dana sam osjetio da je Demokratska Fronta pokret preko kojeg trebam i moram dati takav doprinos. Struktura ljudi, čistina ideje, čestitost, poštenje i trenutak njenog nastanka su samo neki od razloga. Međutim, kada sam spoznao da će Demokratska Fronta ekonomsko pitanje postaviti kao prioritet svog djelovanja, tada sam shvatio da se radi o ozbiljnoj političkoj organizaciji koja je odmah u početku prepoznala gdje leži najdublji problem bh. društva.

Politička stabilnost je uslov svih uslova za dolazak velikih investitora u Bosnu i Hercegovinu. Kada se prestanemo ponašati neodgovorno i shvatimo da jedan dan nerada ovu zemlju košta milione maraka, tada ćemo stvoriti vjerodostojan ambijent i doći u situaciju da razgovaramo s vjerodostojnim investitorima, potičući investicije izvana, ali i oslobađajući prostor za investicije iz skromnih domaćih resursa koji su opterećeni velikim unutrašnjim dugom prema privrednicima. Nažalost, veliki generator unutrašnjeg duga je upravo država i taj problem odmah moramo početi riješavati.

Mnogi smatraju da je nemoguće naći izlaz iz ovako duboke socijalne i ekonomske krize...

Istina je da su podaci poražavajući. BiH trenutno ima najmanji ekonomski rast u Evropi. Nezaposlenost i siromaštvo su među najvećima u Evropi. Plate, penzije, socijalna davanja, porodiljske naknade se danas isplaćuju iz kredita MMF-a ili komercijalnih banaka. Potrebne su hitne reforme. One će biti teške i bolne, i zahtijevat će mnogo rada i požrtvovanja. Istina je, nećemo današnje stanje promijeniti preko noći, posljedice ovakvog stanja će se osjećati i u 2015. godini, ali ćemo zaustaviti daljnji ekonomski pad i nazadovanje.  

Kada se prestanemo ponašati neodgovorno i shvatimo da jedan dan nerada ovu zemlju košta milione maraka, tada ćemo stvoriti vjerodostojan ambijent i doći u situaciju da razgovaramo s vjerodostojnim investitorima, potičući investicije izvana

Demokratska fronta na izbore izlazi s ekonomskim programom „VIZIJA 14-22“, koji predstavljan realan i dugoročan put oporavka BiH iz krize, ali uključuje i razvoj svih naših ekonomskih potencijala. Okosnicu ekonomskog programa čine: sistemi reforme oporezivanja i podrške privredi, jačanje domaćih i stranih investicija kroz konkretne i koordinirane akcije na svim nivoima vlasti, reforma javnog sektora, te iskorištenje zapostavljenih potencijala ruralnog razvoja i turizma.

U kojim sektorima vidite realne potencijale za rast i razvoj privrede, za privlačenje investicija i otvaranje radnih mjesta?

Bosna i Hercegovina konačno mora znati koje su to naše strateške industrijske grane. Mi smo mala zemlja, i mi se moramo specijalizovati da bi bili uspješni. Ne možemo se fokusirati na sve industrije i ne mogu sve industrije biti jednako važne. Mi definišemo industrijsku strategiju onu koja bi odredila industrijske grane od najvećeg potencijala za zapošljavanje, izvoz i stvaranje dodatne vrijednosti.

Nama su, prema tome strateške industrije: energetika, drvna industrija, metalno-prerađivačka, namjenska industrija, auto-industrija, poljoprivredno-prehrambena industrija, proizvodnja i distribucija vode, te informacione i komunikacijske tehnologije.

Primjer neiskorištene strateške grane je poljoprivreda. Ruralni razvoj nam mora postati jedan od prioriteta. U BiH 61% stanovništva živi u ruralnim oblastima, a za poljoprivredu, kao dio ruralnog razvoja, izdvaja se samo 2-4% budžeta. U isto vrijeme zbog neuspostavljanja struktura namijenjenih za korištenje nepovratnih sredstava EU za ruralni razvoj izgubili smo milione KM. Paralelno smo se kreditno zaduživali trošeći sredstva za istu namjenu za koju su bila planirana ova, nažalost, izgubljena sredstva. Ali to nije sve, poređenja radi, u prvih 12 godina od uspostavljanja procesa stabilizacije i pridruživanja, Bosna i Hercegovina je ostvarila napredak koji je ekvivalentan napretku Republike Hrvatske za prvih 12 mjeseci. Ruralni razvoj mora postati strateška politika u BiH, što će nam omogućiti korištenje višemilionskih sredstava EU koja nam stoje na raspolaganju. Skoro 40% zajedničkog budžeta Evropska unija izdvaja za zajedničku poljoprivrednu politiku. Ipak, prije toga moramo institucionalni i pravni okvir prilagoditi EU standardima. Kako bi se omogućila transparentnost i nadzor razvoj sektora, mi ćemo uspostaviti jedinstven poljoprivredni servis, koji danas skoro da i ne postoji!

Ruralni razvoj mora postati strateška politika u BiH, što će nam omogućiti korištenje višemilionskih sredstava EU koja nam stoje na raspolaganju

Šta je naša komparativna prednost u odnosu na države okruženja?

BiH ima značajne potencijale za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Prema dostupnim indikatorima ti potencijali su i 30% veći od prosjeka u EU! S druge strane, projekti ulaganja u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije predstavljaju odličnu priliku za razvoj lokalnih zajednica kroz učešća u javno-privatnim partnerstvima.

Vi ustvari zagovarate socijalnu državu skandinavskog tipa: to znači da socijalni fondovi služe da se ljudima pomogne u školovanju, dokvalificiranju, a ne da se budžetski novac troši na trajno izdržavanje socijalno ugroženih osoba?

 
Da, iako će mnogi na to odmahnuti rukom kao da je nemoguće realizovati u našem društvu. Sve naše mjere su socijalnog karaktera. Sinergija obrazovne i ekonomske strategije je neophodna za stvaranje održivog društvenog razvoja. Ne bojeći se krupnih mjera i intervencija, želimo vratiti ekonomiju na kolosijek oporavka i rasta. Obezbijedit ćemo ekonomsku i socijalnu usklađenost kroz jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora i brige za socijalno ugrožene kategorije stanovništva iz realnih izvora koje ćemo stvoriti rastom proizvodnje, zaposlenosti i izvoza. Implementacijom predloženih ekonomskih mjera možemo postići snažan i kontinuiran ekonomski rast i tako omogućiti državi da garantuje adekvatnu socijalnu i zdravstvenu zaštitu, smanjenje siromaštva, povećanje zaposlenosti i realan osnov za veće ulaganje u nauku i obrazovanje, prekvalifikacije i cjeloživotno učenje.

Dakle, država mora voditi brigu da ljudi žive od svoga rada i da im stvori takav poslovni ambijent da imaju odgovarajući dohodak. Moramo vratiti pozitivne stope ekonomskog rasta i voditi socijalno osjetljivu politiku.

Šta je potrebno hitno uraditi poslije izbora 12. oktobra?

Prvo, potrebno je što prije formirati vlast na svim nivoima i krenuti odmah sa paketima ekonomskih reformi. Prioritetni zadatak u 2015. godini je smanjiti rashodovnu stranu budžeta i povećati prihode kroz reduciranje sive ekonomije i proširenje kategorije luksuznih proizvoda. Mjere suzbijanja sive ekonomije ne smiju biti previše represivne, privrednike moraju motivirati da se okrenu legalnim oblicima upošljavanja. U 2015. godini je potrebno uraditi i fiskalnu konsolidaciju na svim nivoima vlasti. Cilj mora biti snažna stabilizacija državnih finansija. Potrošnja po mjeri prihoda.

Samo privatni sektor može biti lokomotiva ekonomskog rasta BiH. Tu smo razradili mjere za poboljšanje likvidnosti primjerice plaćanje PDV-a po naplati fakture, te uvođenje roka plaćanja budžetskih korisnika do 90 dana

Naš je strateški cilj da do 2018. godine privatni sektor bude veći od javnog sektora. Zato ga treba rasteretiti od nepotrebnih nameta.

Mjere za rasterećenje privrede su prioritet djelovanja nakon izbora (npr. smanjenje parafiskalnih nameta na svim nivoima). Ovdje ćemo paralelno jačati rad poreskih uprava i uvesti strožije sankcije za utaju poreza i neplaćanje obaveznih doprinosa.

U svemu ovome ne smijemo zaboraviti radnika. Privatni sektor mora poštovati dostojanstvo radnika i propisane zakone. Svjedoci smo da je veliki broj uposlenika iz privatnog sektora prijavljen na minimalne plate. Poslodavce moramo stimulirati da upošljavaju nove radnike i štite postojeće.

Samo privatni sektor može biti lokomotiva ekonomskog rasta BiH. Tu smo razradili mjere za poboljšanje likvidnosti primjerice plaćanje PDV-a po naplati fakture, te uvođenje roka plaćanja budžetskih korisnika do 90 dana.

Ukoliko nam građani ukažu povjerenje i budemo dijelom vlasti, u reforme krećemo odmah jer je većina rješenja već pripremljena za realizaciju. Privrednicima moramo vratiti vjeru u sistem i pravdu. Odmah, u 2015. godini potrebno je krenuti s debirokratizacijom koja će podrazumijevati uklanjanje svih prepreka koje koče poslovanje. Predaja obrazaca i dokumentacije za registraciju kompanija mora biti moguća u jednom danu i na jednom mjestu.

(DEPO PORTAL/aa)