Segment penzijsko-invalidskog osiguranja jedan je od onih u kojima je Vlada FBiH konstituirana 17. marta 2011. godine zatekla najteže stanje.

U tom trenutku, dug prema Zavodu PIO FBiH, odnosno penzionerima, iznosio je čak 180 miliona KM. U protekle tri godine, taj dug je smanjen za 60 miliona KM, uz istovremeno osiguranje redovnih mjesečnih isplata penzija i njihovo povećanje u dva navrata od po pet posto.

Rast penzija

U međuvremenu, usvojen je i Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca, čime je uveden balans u sistem penzijsko-invalidskog osiguranja i pravo na penziju omogućeno čitavom nizu kategorija koje su do tada bile u pravnom vakuumu – o nezaposlenih demobilisanih boraca koji su na isteku radnog vijeka, do otpuštenih pripadnika Oružanih snaga BiH koji su trebali biti penzionisani na državnom nivou.

Sumarno, broj penzionera u FBiH doveden je na nivo od oko 384 hiljade, od kojih je penzija povećana za njih oko 360 hiljada, za šta je osigurano oko sedam dodatnih miliona KM mjesečno, odnosno oko 85 miliona KM godišnje.

Nakon posljednjeg povećanja, prosječna penzija u FBiH iznosi 360 KM, za razliku od 327 KM, kolika je bila prije tri godine, kada je u FBiH bilo 20.000 penzionera manje nego danas. Zagarantovana penzija, koju dobivaju osobe sa 40 godina radnog staža, sada iznosi 434,90 KM, a prije tri godine bila je na nivou od 395,14 KM. Minimalna penzija, pak, dostigla je 326,17 KM, dok je prije formiranja aktuelne Vlade iznosila 296 KM.

Usljed rasta najniže penzije, povećana je i prosječna penzija za demobilisane borce – na 326,17 KM, dok je prosječna penzija po Zakonu o prijevremenom penzionisanju ostala približno ista – 530 KM.

S ciljem dodatnog poboljšanja penzionerskog standarda, sredinom 2011. godine uveden je sistem subvencije za električnu energiju penzionerima koji imaju penziju manju od 414 KM i troše manje struje od prosječne potrošnje u FBiH.

Vlada je u parlamentarnu proceduru uputila Reformu strategije penzijsko-invalidskog osiguranja, a u pripremi je i novi Zakon o PIO i dobrovoljnim penzionim fondovima.

Da bi sve poduzete i planirane aktivnosti usmjerene na poboljšanje društvenog statusa i životnog standrada penzionera u FBiH dale svoj puni efekat, nužno je jačanje baze iz koje se finansira funkcioniranje sistema penzijsko-invalidskog osiguranja, odnosno značajno povećanje broja zaposlenih iz čijih plata se izdvajaju doprinosi kojima se puni federalni penzioni fond. Trenutno, odnos broja zaposlenih i penzionera je 1,13 prema jedan, što je daleko od nivoa koji osigurava adkvatna penzionerska primanja i prijeratnog prosjeka, kada je za jednog penzionera radilo 3,5 radnika.

Jedan od preduvjeta za preokret postojeće situacije u odnosu broja zaposlenih i broja penzionera, jeste aktivna politika zapošljavanja, što je u protekle tri godine bilo jedno od strateških opredijeljenja Vlade, o čemu govori i podatak da je od 2011. za tu svrhu izdvojeno 27 miliona KM, neuporedivo više nego za mandata svih prethodnih federalnih vlada, koje su za 15 godina u zapošljavanje uložile svega dva miliona KM.

Samo u 2014. godini, Federalni zavod za zapošljavanje na čelu sa direktorom Kenanom Rešom, pokrenuo je čitav niz programa zapošljavanja vrijednih desetine miliona maraka, zahvaljujući kojima su hiljade nezaposlenih dobili priliku za rad, makar na određeno vrijeme. Između ostalih, riječ je o Programu sufinansiranja zapošljavanja i sufinansiranja sticanja prvog radnog iskustva, Programu pripreme za rad kroz obuku, stručno osposobljavanje i usavršavanje, te Programu zapošljavanja Roma u 2014. godini.

Za realizaciju Programa sufinansiranja zapošljavanja i sufinansiranja sticanja prvog radnog iskustva izdvojena su sredstva u iznosu od 18.086.160 KM, od čega je Zavod osigurao 8.446.160 KM, a Vlada 9.640.000 KM. Program uključuje dvije grupe poticajnih mjera. Prva podrazumijeva sticanje prvog radnog iskustva za mlade nezaposlene osobe dobi do 30 godina, te izuzetno osobe dobi do 35 godina ukoliko su prijavljene na evidenciju nezaposlenih duže od 12 mjeseci, uz zasnivanje radnog odnosa na period od šest mjeseci za osobe sa srednjom stručnom spremom i 12 mjeseci za osobe za višom i visokom stručnom spremom (program “Prvo radno iskustvo“), kao i zapošljavanje nezaposlenih osoba, bez obzira na radno iskustvo, dob i stepen obrazovanja, uz zasnivanje radnog odnosa na period od šest mjeseci (program “Prilika za sve“), te sezonsko zapošljavanje 1.000 nezaposlenih osoba, prvenstveno bez kvalifikacije, bez obzira na radno iskustvo i dob, uz zasnivanje radnog odnosa na period do tri mjeseca (program “Sufinansiranje sezonskog zapošljavanja“) i zapošljavanje 600 nezaposlenih osoba dobi preko 40 godina, bez obzira na radno iskustvo i stepen obrazovanja, prijavljenih na evidenciju najmanje 24 mjeseca, uz zasnivanje radnog odnosa na period od šest mjeseci (program “Vaučer za posao“).

Program pripreme za rad kroz obuku, stručno osposobljavanje i usavršavanje, vrijedan 2.000.000 KM koje je osigurao Zavod, usmjeren je na pripremu za rad kroz obuku, stručno osposobljavanje i usavršavanje u konkretnom poslovnom okruženju za najmanje 1.100 osoba, te od toga zapošljavanje najmanje 770 osoba. Ovaj program je fokusiran na nezaposle ne osobe koje nemaju potrebna znanja i vještine, posebno kada su u pitanju nove metode i tehnologije rada u sektoru privrede (metaloprerada, drvoprerada, tekstil, turizam i ugostiteljstvo, prerađivačka industrija), ali i u medicinskom sektoru, građevinarstvu i prehrambenom sektoru.

Programi zapošljavanja

Programom zapošljavanja Roma, pak, finansijska sredstva u iznosu od 622.300 KM namijenjena su za podršku zapošljavanja i samozapošljavanja pripadnika romske populacije u Federaciji BiH u 2014. godini. U okviru Programa vrši se sufinansiranje poslodavaca radi zapošljavanja Roma sa evidencije nezaposlenih u iznosu od 6.000 KM po osobi u trajanju od 12 mjeseci, 10.000 KM po osobi u trajanju od 24 mjeseca, te sufinansiranje samozapošljavanja Roma u trajanju od 12 mjeseci, uiznosu od 8.000 KM po osobi za registraciju i obavljanje samostalne djelatnosti, poljoprivrede ili sakupljanja sekundarnih sirovina.

Nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile našu zemlju, Zavod je pokrenuo i Program javnih radova “Zajedno u obnovi“, koji se realizira s ciljem radnog angažiranja na poslovima otklanjanja i ublažavanja štetnih djelovanja i posljedica prirodnih nesreća najmanje 2.000 osoba sa evidencije nezaposlenih – priotitetno sa područja Federacije BiH ugroženih poplavama i klizištima. Za realizaciju tog programa predviđena su finansijska sredstva u ukupnom iznosu od 3.600.000 KM.

Istovremeno, Zavod je za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom izdvojio 1.312.000 KM, a u okviru aktivne politike zapošljavanja, između ostalog, realizirao i programe “Omladinsko poduzetništvo“, vrijedan 720.000 KM, “Poduzetništvo 30+“ (360.000 KM), te nastavio rad na projektima u saradnji sa međunarodnim organizacijama poput Programa zapošljavanja mladih u Bosni i Hercegovini – YEP, koji finansira Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), a realizira njemačka konsultantska firma GOPA u saradnji sa javnim službama za zapošljavanje.

Kroz navedene programe, Zavod je samo u 2014. godini privremeno ili na neodređeno vrijeme zaposlio više od 10.000 osoba, čime je i statistička slika Federacije BiH u segmentu tržišta rada poboljšana na 444.506 zaposlenih osoba, u odnosu na 424.598 s kraja 2010. godine.

FOKUS/DEPO PORTAL