Razgovarala: Angelina ALBIJANIĆ-DURAKOVIĆ

Istaknuti borac Armije RBiH i dokazani patriota, nosilac odlikovanja Zlatni ljiljan, Slaviša Šućur za mnoge je i danas prava ratna legenda i heroj koji je ostao upamćen kao najbolji tenkista na Žuči. Ostao je isti i 20 godina nakon rata, a onako kako je mislio tada, misli i danas.

Dugogodišnji je član SDP-a BiH, kojem je ostao vjeran uprkos svim kritikama koje ovu partiju konstantno prate, a posljednjih godina rukovodio je Odborom za energetiku, rudarstvo i industriju BiH. Stoga  i ovaj intervju započinjemo molbom da za čitaoce našeg portala pojasni šta je konkretno radio u protekle četiri godine u svom političkom angažamanu.
 

Gospodine Šućur, znamo da pripadate SDP-u i da ste bili zastupnik ove političke partije u Federalnom parlamentu... Šta je konkretno podrazumijevao Vaš angažman?

Moj angažman u protekle četiri godine je nastavak rada na nekoliko pitanja kojima sam se bavio i u ranijim mandatima. Dvije oblasti kojima se bavim već duži period su lokalna samouprava i energetika. Nakon što sam učestvovao u izradi i dinošenju Zakona o princima lokalne samouprave, bavio sam se zakonima koji bi trebali implementirati bitne odredbe ovog zakona, prvenstveno davanje ovlaštenja opštinama i gradovima u korištenju prirodnih resursa, kao što su Zakon o koncesijama, Zakon o šumama. .. Također sam inicirao i učestvovao u izradi teksta Zakona o premjeru i registraciji nekretnina, Zakona o matičnim knjigama, Zakona o elektronskom dokumentu, koji bi trebali unaprijediti i modernizovati ove oblasti i prvenstveno ih učiniti lakšim za građane.

Predsjednik ste Odbora za energetiku, rudarstvo i industriju. Šta ste konkretno činili da situacija u ovim oblastima bude bolja nego što ste je zatekli?

Što se tiče energetike, ovaj period je bio veoma intenzivan i oblježen donošenjem kompletnog paketa reformskih zakona. U ovom mandatu su usvojeni Zakon o električnoj energiji, Zakon o gasu, Zakon o obnovljivim izvorima, Zakon o energetskoj efikasnosti, Zakon o nafti i naftnim derivatima, Zakon o istraživanju nafte i plina, kao i niz zakona iz oblasti rudarstva. Važno je istaći da su svi ovi zakoni usklađeni sa evropskim direktivama, i njihovo donošenje, osim poboljšanja funkionisanja ove oblasti, predstavlja i značajan korak BiH ka evropskim integracijama.

Uspostavljena je odlična saradnja sa vladom i resornim ministarstvom, kao i institucijama, udruženjima i kompanijama koje rade u ovoj oblasti, što je pomoglo da pomenuti zakoni budu kvalitetniji i da dobiju širu podršku.

Neki od nas su zaista preplaćeni, a ja vjerujem da spadam u one koji zarade svoju platu

Možete li nam u kratkim crtama navesti razloge ili statističke pokazatelje zbog kojih smatrate da Vaš rad može dobiti prolaznu ocjenu u ovome periodu?

Vjerujem da je ovo o čemu je bilo riječi do sada dovoljan razlog, a konačan sud će dati birači.

Mnogi smatraju da poslanici u državnom, federlanom i kantonalnim skupštinama imaju malu ili nikakvu odgovornost za posao koji rade, a primanja iznad svih standarda. Da li se slažete sa ovim tvrdnjama?

Posao koji mi radimo je izuzetno odgovoran. Odnos prema tom poslu je nešto što je individualno za svakog poslanika. Činjenica je da nismo svi isti, ali je problem što, zbog načina praćenja rada parlamenta od strane medija, jedini koji imaju pravo da sankcionišu nerad i neodgovornost, a to su građani koji nas biraju, nemaju dovoljno informacija da bi mogli ocijeniti naš rad. Shodno tome, neki od nas su zaista preplaćeni, a ja vjerujem da spadam u one koji zarade svoju platu.

Pošto vjerujemo da ima i onih koji svoju platu sigurno ne zarade, šta učiniti da rad poslanika bude vrednovan u skladu za općim ekonomskim stanjem u državi, te da i poslanici mogu odgovarati za svoj (ne)rad?

Spadam u one koji su, kad god je bilo govora o vrednovanju rada svih izabranih dužnosnika, kao i zaposlenih u javnom sektoru, zagovarao da se primanja vežu za kretanje pokazatelja u realnom sektoru. Vjerujem da bi to bio pošten način i motiv da se svi ozbiljnije pozabavimo onim od čega se živi, a ne podmetanjima i prepucavanjima.

Ostali ste dosljedni u svojoj pridanosti SDP-u uprkos velikim kritikama koje ova politička partija doživljava. Zašto?

Razlog moga političkog angažmana je želja da zemlja za koju sam se borio bude normalna i napredna, zemlja za sve ljude koji u njoj žive i zemlja solidarnosti i blagostanja. Siguran sam da je, uz sve greške i propuste kojih je bilo, SDP jedina politička partija koja dijeli moju viziju i ima želju i sposobnost da je i realizuje. Kada govorimo o kritikama, uz uvažavanje onih koje su opravdane, činjenica je da se SDP kritikuje za stvari koje se kod drugih i ne analiziraju, ili su davno prihvaćene. Nadam se da je to znak da ljudi od nas očekuju više nego od drugih, i naša je obaveza da ta očekivanja i ispunimo.

Ljudi me često pitaju, kako to da problemi nastaju kad SDP uđe u vlast? Odgovor je jednostavan...

 
Mnogi danas dovode u pitanje i građanski i demokratski potencijal ove stranke. Da li je SDP BiH danas demokratska i građanska partija?

Mislim da SDP jeste i demokratska i građanska. Sasvim je sigurno da postoji potreba i prostor da budemo bolji i siguran sam da postoji volja i sposobnost da neke slabosti u našem funkcionisanju otklonimo. U situaciji kada na političkom prostoru imamo stranke koje nemaju ni organe stranke ili koje su vlasništvo pojedinaca, činjenica da se samo SDP-u dovodi u pitanje demokratski i građanski potencijal, govori u prilog mojoj tezi da kriteriji i očekivanja nisu ista za sve.

Jedan dio članstva Vaše partije smatra da SDP nije smio ulaziti u kolacije sa SDA , HDZ-om ili SBB-om u ovom periodu, makar i po cijenu da ostane u opoziciji. Drugi opet tvrde je to bio pragmatizam na koji se moralo pristati. Šta Vi mislite o ovome pitanju?

Cilj političke borbe ne bi trebao biti nečiji ulazak u parlament. Cilj je da dođete u poziciju da realizujete svoj politički program, odnosno viziju o kojoj je bilo riječi. Sa stanovišta odgovornosti, mnogo je lakše biti u opoziciji. Mislim da bi bilo neozbiljno osvojiti najviše glasova i ostati u opoziciji. SDP je imao obavezu da pokuša napraviti platformu i da preuzme odgovornost. Politička stvarnost u BiH, nedorečenosti u ustavima i zakonima koji uređuju funkcionisanje vlasti, predstavljaju veliki problem. Ljudi me često pitaju, kako to da problemi nastaju kad SDP uđe u vlast? Odgovor je jednostavan. Mi ne pristajemo na to da se podijele resori i da niko ne pita onog drugog šta radi, kako su to SDA i HDZ godinama radili, već želimo da se u svim oblastima realizuju zajednički dogovorene politike. To nekima ne odgovara i onda nastaju problemi.

Nalazite se na listi SDP-a za Kanton Sarajevo. Da li smatrate da ćete pobijediti i na čemu gradite tu vrstu optimizma?

Vjerujem da su građani, uprkos medijskoj blokadi i kampanji koja se u pojedinim medijima vodi protiv SDP-a, u stanju prepoznati da SDP istinski nudi promjenu koja je ovoj zemlji potrebna. Pokrenuli smo neke procese za koje bi bila šteta da budu zaustavljeni, i vjerujem da dovoljan broj ljudi to vidi.

Grad Sarajevo se danas nalazi u svojoj velikoj krizi. Ne funkcioniraju javna preduzeća, vlada zapuštenost, nepotizam i korupcija u komunalnoj infrastrukturi, dok psi na ulicama napadaju i ujedaju ljude, ne rade muzeji, kultura i umjetnost su na marginama... Čime objašnjavate ovako katastrofalnu situaciju u glavnom gradu države i šta se tu uopšte može promijeniti?

Na žalost, formiranjem Kantona i otimanjem ovlasti i imovine od grada Sarajeva, stvoren je nakaradan sistem koji je neminovno doveo do postojećeg stanja. Negativnom selekcijom, iz svih bitnih institucija su izbačeni ili su potpuno marginizirani, ljudi koji su znali kako funkcioniše grad i svi mehanizmi u njemu. Populizam i nesposobnost su doveli komunalnu infrastrukturu na koljena. Postoje mehanizmi i rješenja kojima se ova situacije može promijeniti, ali taj proces, što se više odgađa, može biti samo bolniji i skuplji.

BiH je opstala kao prostor na kom žive različite religije i etničke skupine kroz vijekove, i prošla kroz mnoga iskušenja, i naša je obaveza da tu tekovinu sačuvamo

Nosilac ste Zlatnog ljiljana i dokazani bh. partriota. Da li još uvijek, kao i 1992. godine, vjerujete da je ova država moguća kao normalno, građansko društvo?

Istina je da, što više vremena protiče, to izgleda sve teže. Ustavni aranžmani, politička praksa, medijski prostor kakav imamo danas, nimalo ne pomažu takvoj viziji BiH. Vjerujem da BiH mora biti takva, ili je, na žalost, neće biti. BiH je opstala kao prostor na kom žive različite religije i etničke skupine kroz vijekove, i prošla kroz mnoga iskušenja, i naša je obaveza da tu tekovinu sačuvamo.

Kako? Šta narodi i građani ove zemlje treba da čine kako bi sačuvali tu tekovinu?

Moramo shvatiti da su dešavanja na ovim prostorima u zadnjih 25  godina posljedica nakaradnih vizija i politika koje su se pojavile krajem 80-tih i početkom 90-tih. Tek tada ćemo se, svi zajedno, moći okrenuti budućnosti i ponovo pronaći vrijednosti u zajedničkom življenju, koje su nam brutalno uskraćene.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/aa)