Nakon više od mjesec dana Ustavni sud odbacio je zahtjev za raspisivanje referenduma o ćirilici Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, objavio je Ustavni sud Republike Hrvatske na svojim stranicama

Stožer je krajem prošle godine prikupio više od 650 hiljada potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se prag za dvojezičnost pomaknuo na 50 postotni udio nacionalne manjine. Ustavni je sud ocijenio kako referendumsko pitanje nije u skladu s Ustavom.

Ustavni sud naložio je i Gradskom vijeću Grada Vukovara koje je nedavno cijeli grad proglasilo mjestom posebnog pijeteta da u roku od jedne godine u Statutu Grada Vukovara moraju izrijekom propisati i urediti, za cijelo područje odnosno za pojedini dio ili pojedine dijelove područja Grada Vukovara, individualna prava pripadnika nacionalnih manjina na službenu upotrebu svoga jezika i pisma te javnopravne obveze tijela državne i javne vlasti između onih navedenih u Zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina.

Pritom ta individualna prava moraju 'odgovarati životnim činjenicama i faktičnim okolnostima u Gradu Vukovaru' te ne smiju ugrožavati bit tih prava, a u isto vrijeme moraju uvažiti potrebe većinskog hrvatskog naroda 'koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije početkom 90-ih godina 20. stoljeća te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske nacionalne manjine na području Grada Vukovara', stoji u odluci Ustavnog suda.

Nalažu i Vladi da u roku od godine dana uputi u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode obveze iz Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina.

Dok se Zakon ne izmijeni, Vlada ne smije na silu provoditi postojeći na području Vukovara.

'Ustavni sud razumije životne probleme i duboke individualne i kolektivne traume građana Grada Vukovara koji svoje korijene vuku iz razarajuće velikosrpske agresije na Grad Vukovar poduzete u osvajačkom ratu za hrvatski teritorij i iz teških zlodjela prema njegovim stanovnicima. Granice nadležnosti Ustavnog suda postavljene su Ustavom. Sukladno tome, njegova ustavno-sudska zadaća u predmetu koji razmatra nalaže mu, neovisno o svim okolnostima, da jasno poruči: predloženo referendumsko pitanje je jedno, a nešto su posve drugo kolektivni osjećaji nepravde povezani s ratnim traumama i teško podnošljivi uvjeti života s kojima su suočeni mnogi građani Grada Vukovara, kao i nastojanja Organizacijskog odbora - za koja Ustavni sud nema razloga sumnjati da su poduzeta u dobroj vjeri - da neke probleme povezane s posljedicama ratnih zbivanja pokuša riješiti, pa i preko zahtjeva za raspisivanje referenduma.

Međutim, tražiti raspisivanje referenduma s porukom da se ćirilica u Gradu Vukovaru 'doživljava kao simbol stradanja' duboko je uznemirujući čin koji napada pismo kao univerzalnu civilizacijsku tekovinu čovječanstva koja određuje sam identitet hrvatske ustavne države. Iz te poruke izvire iracionalnost na koju se treba upozoriti. Ustavni sud vjeruje da su i Organizacijski odbor, i građani Vukovara, kao i svi potpisnici inicijative, iskreno odani idealima utjelovljenima u hrvatskom Ustavu i da nikada ne bi pristali na postupke koji bi Ustavu bili protivni, koliko god ponekad bilo teško prihvatiti implikacije koje proizlaze iz nekih njegovih zahtjeva', poručuju u obrazloženju ove odluke.

Zaključuju kako 'Ustavni sud nije sudionik političkih rasprava niti je arbitar u rješavanju političkih sporova koji nastaju u hrvatskom društvu. Za rješavanje nastalih problema ne postoji drugo sredstvo osim svestranog političkog dijaloga vođenog u dobroj vjeri, ma kako neugodan taj dijalog ponekad mogao biti. Uporaba prisilnih sredstava, kao krajnja državna mjera represivne naravi, nije prihvatljiva, osim u očitim stanjima nužde'.

(Tportal.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)