Radna grupa Vijeća ministara BiH ni gotovo tri mjeseca nakon katastrofalnih poplava nije ispunila zadatak i nije utvrdila kriterije podjele svih vidova pomoći BiH jer niko u državi nema zvanični podatak koliko nam je kredita i donacija na raspolaganju, rekao je juče predsjedavajući ove grupe Mustafa Alikadić.

"Najbliži smo stavu da sugerišemo da se pomoć dijeli prema mjestu gdje je nastala i prema ranije procijenjenoj šteti, da sve bude u rukama lokalnih zajednica i entiteta, a da država vrši monitoring", izjavio je Alikadić, dodavši da će Radna grupa Vijeću ministara vjerovatno predložiti da odgovornost u trošenju obećanih donacija i kredita preuzmu oni koji će direktno pregovarati sa kreditorima i donatorima.

"Sve će to biti izvodivo nakon što bude javno dostupan podatak kakva je struktura oko 800 miliona eura pomoći obećane BiH na donatorskoj konferenciji u Briselu, i pod kojim uslovima će biti dostupna", kazao je Alikadić, napominjući da će obnova stanova i kuća morati biti prioritet budući da je 43.000 objekata bilo poplavljeno.

Članovi interresorne radne grupe, u kojoj su predstavnici Vijeća ministara, vlada entiteta i Brčko distrikta, od osnivanja komisije 22. maja održali su nekoliko sastanaka, no oni nisu rezultirali konačnim prijedlogom kriterija.

Zbog ovog kašnjenja Vijeće ministara 30. jula pozvalo je Radnu grupu da "uloži dodatni napor kako bi se završila izrada kriterija za podjelu pomoći", ali i prihvatilo inicijativu ministra vanjskih poslova Zlatka Lagumdžije da se u rad ove grupe uključe i predstavnici civilnog društva radi veće transparentnosti.

Nosiocem aktivnosti za izradu omjera podjele pomoći određeno je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u kojem je Alikadić sekretar s posebnim ovlaštenjem. Kako bi ispoštovao naredbu o "ulaganju dodatnog napora", ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Damir Ljubić 31. jula zatražio je odgovore od svih ministarstava u Vijeću ministara te od Direkcije za evropske integracije.

"Zatraženo je da nam u što kraćem roku dostave informacije o procjeni štete i aktivnostima koje provode s nižim nivoima vlasti, o kreditnim sredstvima, namjenskim budžetskim sredstvima svih nivoa vlasti i IPA sredstvima", objasnio je Alikadić, izrazivši sumnju da će tražene informacije uopšte dobiti jer "njima ne raspolažu ni Vijeće ministara, ni ministarstva".

On tvrdi da uključivanje predstavnika nevladinih organizacija u Radnu grupu neće otežati posao utvrđivanja omjera podjele pomoći i naglašava da model njihovog angažmana još nije preciziran.

"Mi se bavimo tehničkim stvarima i nemaju nas šta provjeravati, ali mislim da za NVO sektor nije mudro da preuzmu odgovornost i za utvrđivanje kriterija i za naknadno praćenje trošenja sredstava", dodao je Alikadić.

Radi uključivanja nevladinog sektora u kontrolu trošenja pomoći u Ministarstvu vanjskih poslova, na inicijativu ministra Lagumdžije 21. jula održan je sastanak sa predstavnicima pet organizacija. Prema zapisniku, nije razgovarano o tome da nevladine udruge učestvuju i u izradi kriterija podjele pomoći.

"Bio sam na sastanku i insistirao na maksimalnoj transparentnosti i na mogućnosti da organizacije civilnog društva na terenu prate kako se novac troši, a o tome da se mi uključimo u izradu kriterija podjele još nemamo utvrđen stav", prokomentarisao je Eldin Karić, direktor Antikorupcijske mreže ACCOUNT.

Ne čekajući da njegova interresorna radna grupa predloži način podjele svih vidova pomoći, Vijeće ministara je donijelo odluku o načinu usmjeravanja novca koji je obezbijeđen iz ovogodišnjeg budžeta institucija BiH i uplatama na namjenske račune otvorene pri Ministarstvu finansija i trezora BiH. Prema toj odluci, iznos od oko 10,1 milion KM raspoređen je tako da po 49 odsto dobiju Republika Srpska i Federacija BiH, a dva odsto novca pripašće Brčko distriktu.

Entiteti i Brčko distrikt dužni su da novac doznače kantonima i opštinama u skladu sa procijenjenom štetom i potrebama prezentiranim na međunarodnoj donatorskoj konferenciji u Briselu, te da o utrošku sredstava podnesu izvještaj Vijeću ministara BiH.

Sav novac koji i u budućnosti bude prikupljen na namjenskim računima u okviru Jedinstvenog računa trezora nakon donošenja ove odluke Vijeća ministara raspoređivat će se u ovim dogovorenim omjerima.

U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH kažu da ugroženom stanovništvu vrijeme nije saveznik jer se zima primiče, a mnogo je ljudi ostalo bez krova nad glavom zbog poplave koja je nanijela gotovo četiri milijarde KM štete.

"Ove ljude potrebno je zbrinuti do kraja godine i za to je potrebna intervencija od 453 miliona eura, od čega je na konferenciji u Briselu predloženo da za FBiH ide 217 miliona, a za RS 226 miliona eura", napomenuo je Mustafa Alikadić, sekretar u ovom ministarstvu.

Da se ugroženom stanovništvu žuri danas je poručeno i sa protestnog skupa ispred opštine Žepče, gdje su stanovnici klizištima uništenog Željeznog polja tražili bržu reakciju vlasti za obnovu srušenih kuća.

(Nezavisne.com, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)