No, treba napomenuti da su projekcije na koje se oslanjaju ove Smjernice rađene prije situacije nastale zbog ovogodišnjih kišnih padavina koje su prouzrokovale izlijevanje rijeka i bujičnih potoka i plavljenja velikog broja infrastrukturnih i stambenih objekata, kao i poljoprivrednog i drugog zemljišta u BiH.

Pretpostavke su da će posljedice biti dalekosežne u mnogim oblastima ekonomije, uključujući i fiskalnu stabilnost i politiku svih nivoa vlasti u Federaciji BiH. Zbog novonastale situacije, sasvim je realno očekivati povećanje troškova u budžetima na svim nivoima, s jedne, te smanjenje ekonomske aktivnosti, naročito u poljoprivredi, s druge strane. Prije poplava su prihodi od PDV-a, akciza, carina i putarina u maju ove godine na dnevnom nivou iznosili između 20 i 22 miliona KM. Nakon što su poplave pogodile BiH, prihodi su u prvoj sedmici na dnevnom nivou iznosili 10 do 15 miliona KM, što je za oko 30 posto manje od uobičajenih.

Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine (DEP), objavljenim u aprilu 2014. godine, očekuje se da bi pozitivan ambijent u međunarodnom ekonomskom okruženju trebao omogućiti nastavak rasta industrijske proizvodnje u BiH, a time i u FBiH sa stopom od 4,5 posto u 2014. godini, 5,7 posto u 2015., dok se za 2016. i 2017. godinu očekuje povećanje više od šest posto. Najveći doprinos ovako projiciranom rastu trebalo bi pružila prerađivačka industrija, koja je u velikoj mjeri izvozno orijentirana. Očekuje se pozitivan napredak i doprinos i drugih grana industrije koje zavise od domaće tražnje.

Također se očekuje da će energetski sektor ostvariti povećanje proizvodnje od oko pet posto na nivou BiH u 2015. godini. U prilog ovim projekcijama idu podaci Federalnog zavoda za statistiku da je indeks industrijske proizvodnje dostigao nivo rasta od 7,3 posto u 2013. u odnosu na 2012. godinu.

Može se očekivati rast broja zaposlenih u BiH u 2014. godini od 0,4 posto i neto plaća za jedan posto. Poboljšanja u poslovnoj klimi mogla bi se pozitivno odraziti na zaposlenost koja bi se mogla povećati za jedan posto u 2015., za 1,5 posto u 2016. i za 1,7 posto u 2017. godini. Rast zaposlenosti bi se pozitivno odrazio na plate koje bi mogle biti veće za 3,2 posto u 2015., za 2,9 posto u 2016., odnosno za 3,2 posto u 2017. godini.

U skladu s ovim, očekuje se da će se broj nezaposlenih osoba tokom projeciranih godina smanjivati u BiH.

U BiH se u 2014. godini očekuje gotovo nepromijenjen nivo cijena, tek 0,1 posto. Ipak, procjene Evropske komisije govore da će se cijene uvećati 2015. godine, te bi inflacija u EU mogla biti od 1,5 posto i 1,3 posto u euro zoni.

Obzirom na ove procjene, kao i nastavak uvećanja akciza, u BiH se u 2015. godini može očekivati rast cijena od 1,1 posto, jedan posto u 2016. i 1,2 posto u 2017. godini.

Prema procjenama DEP-a, u 2014. godini očekuje se rast izvoza od pet posto (nominalna vrijednost od 5,8 milijardi KM) i rast uvoza od 2,2 posto (nominalna vrijednost od 13,5 milijardi KM). Tokom svih projeciranih godina do 2017. godine procjenjuje se nastavak rasta i izvoza i uvoza u svim kategorijama proizvoda.

U bankarskom sektoru se očekuje usporavanje stope rasta depozita sektora stanovništva koja bi mogla dostići nivo do pet posto u 2014. godini. S druge strane, očekuje se slab rast krajnje potrošnje koja će dijelom biti finansirana kreditima. Rast ukupnih kredita bi u 2014. godini mogao dostići četiri posto. Kako se u periodu od 2015. do 2017. godine očekuje nastavak ekonomskog rasta, očekuje se rast kredita pet do šest posto i depozita između šest i osam posto. Također se očekuje realizacija niza kapitalnih projekata u elektroenergetskom sektoru, koji će se realizirati uglavnom putem direktnih stranih ulaganja, te rast direktnih stranih ulaganja do 690 miliona KM u 2014. i do 940 miliona KM u 2015. godini, te bi 2017. godine mogla dostići milijardu KM.

Prema preliminarnim predviđanjima od strane Međunarodnog monetarnog fonda u 2014. godini će, zbog poplava i klizišta, očekivani rast biti usporen i dostići nivo od približno 0,5 posto.

Zadaci Vlade Federacije BiH povezani sa strateškim pravcima su usmjereni na dalje smanjivanje fiskalnih i finansijskih rizika i poticanje ekonomskog rasta, te kontinuirana i održiva fiskalna konsolidacija, s posebnim naglaskom na poboljšanje izvršenja prihoda, racionalizaciji javnog sektora i drugo.

Mjere konsolidacije budžeta svih nivoa, koje su već dijelom realizovane u 2011., 2012. i 2013. godini, moraju osigurati održivost fiskalnog sistema u Federaciji BiH. Deficit iz ranijeg perioda definira potrebu ciljanog planiranja blagog fiskalnog deficita kako bi u periodu 2015. - 2017. godina bila dostignuta fiskalna održivost u skladu s kriterijima EU, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

(FENA/dg)