Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko danas je u New Yorku pred Vijećem sigurnosti UN-a prezentirao svoj šestomjesečni izvještaj u vezi s provedbom mira u Bosni i Hercegovini.

Inzko je u svome izlaganju istaknuo da je Bosni i Hercegovini u predstojećoj predizbornoj kampanji prijeko potrebna - iskrena, zdrava i energična javna debata o tome kako će nove vlade nakon izbora što prije suzbiti raširenu korupciju, izuzetno visoku nezaposlenost i nedostatak napretka na evroatlantskim integracijama.

Kazao je da "moramo čuti više o planovima za reformu ekonomije i otvaranje novih radnih mjesta, što je suštinski interes svih građana ove zemlje, bez obzira na njihovu etničku pripadnost".

- Ovo je vrijeme da se reafirmira vizija ujedinjene i reintegrirane Bosne i Hercegovine, koja je središnji stub mirne i prosperitetne regije. Ovo je vrijeme da reorganiziramo i preuredimo svoj pristup. Ovo je vrijeme da budemo ujedinjeni u podršci vrijednostima i principima o kojima sam govorio na početku ovog govora - kaže Inzko.

To, dodaje, znači podrška onima u zemlji koji su spremni da zajedno rade na postizanju zdravih kompromisa potrebnih da bi zemlja krenula naprijed, a to "znači da moramo čvrsto stati protiv onih koji žele da siju podjele i razjedinjenost".

To također, po njegovim riječima, govori da trebamo preispitati svoj pristup, zadržavajući instrumente koji su osigurali mir, uključujući vojnu misiju Evropske unije, EUFOR, s izvršnim mandatom.

Poručio je "osigurajmo nastavak podrške koja joj je još potrebna da okonča svoj put ka trajnom miru i stabilnosti".

- Dok se spremamo da obilježimo stotu godišnjicu izbijanja Prvog svjetskog rata i prisjetimo se tragično izgubljenih života i patnji koje su uslijedile nakon njega, naše stalno opredjeljenje za postizanje zajedničkog cilja uspostavljanja trajnog mira u Bosni i Hercegovini važnije je nego ikada ranije. Naše stalno opredjeljenje važno je za ovu zemlju, njen narod i širi region. Ali ono je isto tako važno i za potvrđivanje nepovredivih vrijednosti i principa mira, koegzistencije, međusobnog poštovanja i svetinje suverenih država do kojih nam je tako stalo – kazao je Inzko.

Naglasio je da je 2014. godina – godina iz koje smo mogli učiti na greškama iz prošlosti i podsjetiti se da je ono što se dogodilo Bosni i Hercegovini važno i daleko izvan njenih granica.

- I upravo zbog toga želim iskoristiti ovu priliku da izrazim podršku naporima koje predvodi Francuska da se stota godišnjica početka Prvog svjetskog rata obilježi u Bosni i Hercegovini. Nadam se da to neće biti iskorišteno za isticanje podjela i sukoba, nego za razmišljanje o značaju mira – kaže Inzko.

Izrazio je žaljenje što u proteklih šest mjeseci, od kada je posljednji put bio u New Yorku, aktivnosti i ponašanje nekih izabranih zvaničnika i političkih lidera Bosne i Hercegovine govori da nisu puno naučili iz grešaka iz prošlosti.

- Iste stare greške – stavljanje interesa privilegirane političke klase ispred interesa zemlje i njenih građana – i dalje se ponavljaju. Ne jednom, ne dva puta, nego stalno iznova. Govorim to zato što je veoma očito da od statusa quo i sadašnjeg pristupa politici u Bosni i Hercegovini koristi ima samo nekolicina odabranih – oni koji su na vlasti ili su bliski onima na vlasti. To znači da jednostavno nema koristi za prosječnog bh. građanina- kontatovao je Inzko.

Podcrtao je i to da „nepostojanje osjećaja hitnosti da se načine zdravi kompromisi koji su u interesu ogromne većine ljudi u ovoj zemlji i koji su očito potrebni da zemlja krene naprijed postaje sve teže i teže razumijeti i nemoguće braniti“, dodajući da je sasvim predvidivo da se politička situacija i dalje pogoršava.

Govoreći da presjek posljednjih šest mjeseci upravo kazuje sve što trebamo znati kao prvo, ističe da je napredak na putu u evroatlantskih integracija zaustavljen uprkos naporima Evropske unije i NATO-a koji su za svaku pohvalu.

Navodeći razlog tome, rekao je da politički lideri u BiH ponovo nisu bili u stanju da postignu dogovor o promjenama koje su potrebne da bi se implementirala presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci”, što je uvjet da zemlja krene naprijed prema kandidaturi za članstvo u Evropskoj uniji i osiguranje jednakosti za sve građane.

- U istom tonu, nepostojanje pomaka po pitanju vojne imovine i dalje sprječava BiH da aktivira Akcioni plan za članstvo u NATO-u – kaže Inzko.

Kao drugo, naglašava da je uprkos značajnom povećanju izvoza, sveukupna ekonomska situacija i dalje veoma teška, a entiteti se oslanjaju na vanjsku budžetsku podršku za izmirenje obaveza, navodeći da je trenutna stopa nezaposlenosti 44 posto.

- Treće, učinak državnih institucija na zakonodavnom planu i dalje je ispod potreba ove zemlje, jer se više novih zakona odbije nego što se usvoji. Četvrto, mnoge presude Ustavnog suda BiH, koje su postale pravosnažne u skladu s uvjetima Mirovnog sporazuma, još nisu provedene. Kao rezultat, biračima u Mostaru se, na primjer, i dalje oduzima pravo da biraju svoje lokalne vlasti, što su trebali uraditi 2012. godine - kazao je Inzko.

Posebno je naglasio da osporavanja Mirovnog sporazuma postaju sve učestalija i direktnija kako teče izvještajni period, te dodao da su „visoko rangirani političari iz Republike Srpske nastojali da iskoriste veoma zabrinjavajuće događaje u Ukrajini za promoviranje vlastitih separatističkih ciljeva, učestalo predviđajući i pozivajući na kraj BiH“.

- Međunarodna zajednica mora i dalje jasno govoriti da je naše opredjeljenje za suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine apsolutno. I to je upravo ono što je 28 ministara vanjskih poslova zemalja članica Evropske unije učinilo u aprilu ove godine- kazao je visoki predstavnik.

Također, je izrazio žaljenje što je danas morao obavijestiti da osporavanja Mirovnog sporazuma u izvještajnom periodu nisu bila samo u formi izjava nego i poteza podjećajući da je „Vlada RS, na entitetskom nivou, u aprilu usvojila odluku da sama uređuje pitanja vezana za prebivalište, kao odgovor na blokadu amandmana na državni zakon u Domu naroda državnog parlamenta“.

Međutim, dodaje, pitanje prebivališta regulira država i ono i dalje mora biti regulirano od države, „kao što je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira davno jasno rekao, entiteti ne mogu donositi jednostrane poteze na ovaj način“.

- Nažalost, također smo vidjeli da su i entitetske vlasti u Federaciji BiH krajem prošle godine jednostrano reagirali na način da su kompromitirali jedinstveni ekonomski prostor zemlje, iako se situacija u vezi s tim pitanjem sada, nasreću, kreće u pravcu pronalaženja rješenja.

Vlasti Republike Srpske i dalje odbijaju da sarađuju sa mnom i mojim uredom kako je to predviđeno Aneksom 10 Mirovnog sporazuma, odbijajući da dostave dokumenta kada se to od njih traži. Predsjednik Republike Srpske se javno hvalio da neće biti nikakve saradnje s mojim uredom – izvijestio je Inzko.

Navodeći pozitivne događaje kazao je da je državni parlament konačno uspio usvojiti neophodni tehnički amandman da bi se omogućilo održavanje izbora kao što je planirano u oktobru, te da je parlament također usvojio novi zakon o javnim nabavkama u skladu s EU standardima.

- I poduzeti su značajni koraci ka potpunoj uspostavi i funkcioniranju Ustavnog suda Federacije BiH. Zabilježen je također ohrabrujući napredak kada je u pitanju državna kompanija za prijenos električne energije - Elektroprijenos. Izvoz je u prošloj godini povećan za sedam posto, što je također dobra vijest – naglasio je Inzko.

U izvještaju visoki predstavnik Inzko pohvalio je regionalnu situacija i odnose između BiH i njenih susjeda, govoreći da se i dalje poboljšavaju.

U tom pogledu, smatra da je posjeta premijera Srbije Vučića Sarajevu, veoma značajna posjeta, „koja ulijeva povjerenje“, dodajući da je to „još jedan značajan i uistinu dobrodošao korak u pravcu pomirenja“.

- Ipak, sve više sam zabrinut da je BiH u opasnosti da upadne u začarani silazni krug zlurade politike uzvraćanja jednakom mjerom, iz kojeg će biti teško izaći. Bosna i Hercegovina je u silaznoj putanji još od vremena aprilskog paketa ustavnih promjena iz 2006. godine. Osam godina je dug period za zemlju da ide pogrešnim smjerom. I kao što je moj ured dugo upozoravao, zemlja ne može beskonačno nastaviti ovim putem bez ozbiljnih posljedica – kazao je Inzko.

U tom smislu, skrenuo je pažnju na proteste „velikih razmjera“, početkom februara, gdje je osnovni zahtjev demonstranata bio da se vlasti konačno uozbilje i počnu rješavati nagomilane ekonomske i socijalne probleme.

- Reakcija političke elite bila je različita. Dok su neki političari razumijeli jasne poruke građana koji su protestirali, drugi su nastojali prikazati proteste kao etnički motivirane ili organizirane izvan granica BiH. To jednostavno nije bio slučaj. Demokratija nije samo pitanje održavanja izbora svake četiri godine – kaže Inzko.

U tom kontekstu kazao je da mirni protesti i građanska okupljanja pod nazivom plenumi predstavljaju pozitivan korak ka jačanju demokratije u Bosni i Hercegovini.

- Ovaj novi građanski angažman predstavlja mlado drvo. A kao što svi znamo, čak i najviši hrast mora početi rasti negdje. Sada je potrebno da mi ohrabrimo i podržimo takav razvoj situacije dok god to bude potrebno. Posebno je važno da se u ovoj izbornoj godini nastavi s većim nivoom aktivizma, kao oblikom intenzivnijeg sudjelovanja građana u svim elementima izbornog procesa - od odabira kandidata preko rasprava o konkretnim pitanjima do samog čina glasanja na dan izbora – zaključio je Inzko u svome izlaganju.

(FENA/dg)