Tanja Fajon, parlamentarka u Evropskom parlamentu iz Slovenije, osoba je koju slobodno možemo opisati kao najzaslužniju za činjenicu da građani RS i BiH već više od tri mjeseca mogu ”bezvizno” putovati u zemlje Šengenske zone.

Zbog toga je naše prvo pitanje za Tanju Fajon bilo vezano za eventualne zloupotrebe konačno dočekane ”slobode kretanja” u Šengenskoj zoni.

Nakon već više od tri mjeseca od mogućnosti slobodnog ulaska, ali i gornje granice boravka u zemljama šengena, a na čemu građani RS i BiH najviše mogu Vama da zahvale, da li ste kao izvjestilac Evropskog parlamenta za ukidanje viza i poslanik, informisani o postojanju organizovanih zloupotreba ove privilegije?

Prema informacijama koje ja imam, nema značajnijih zloupotreba bezviznog režima. Štaviše, u prva tri mjeseca države potpisnice Šengenskog sporazuma nisu prijavile povećanje broja zahtijeva za azil, niti je zabilježen povećan broj ilegalnih iseljenika iz Bosne i Hercegovine. Mada, još je prerano za ocjene obima eventualnih zloupotreba, s obzirom na to da je period od tri mjeseca za vrijeme kojeg je bilo moguće boraviti u zemljama potpisnicama Šengenskog sporazuma, bez viza, tek završen. Takođe je prerano da se govori o mogućim organizovanim zloupotrebama bezviznog režima. Ne bih isključila da one postoje, ali sam dobila uvjeravanja da nadležne vlasti čine sve kako bi se sa zloupotrebama izborile. Izuzetno je važno da su građani svjesni svih mogućih rizika.

Srbija je nedavno obavještena da postoji veliki broj „lažnih azilanata“ i da postoji mogućnost uvođenja viza. Nakon toga, saopšteno je da će se do juna analizirati situacija i tek onda predlagati rješenja. U kojoj mjeri je ugrožen liberalan vizni režim zemalja Zapadnog Balkana „neodgovornim“ postupanjem velikog broja pojedinaca?

Kada postoje ozbiljni problemi ili ozbiljne povrede preuzetih obaveza, onda uvijek postoji rizik. Za sada, ja ga ne vidim. Srbija nas je u proteklom periodu uvjerila da je preuzela sve neophodne mjere da spriječi takve zloupotrebe. Nadam se da se niti jedna od pet zemalja Zapadnog Balkana neće izložiti riziku ograničavanja slobodnog putovanja, ali odgovrnost je naravno, na političarima. U junu će Komisija podnijeti prvi izvještaj. Tada ćemo u većoj mjeri moći da analiziramo situaciju.

Da li biste podržali usvajanja zakonskih rješenja u BiH, ali i u zemljama regije, koji bi sankcionisali postupke „lažnih azilanata“ po povratku u zemlju iz koje pokušavaju nelegalno trajno da odu?

Recimo, da se nakon deportacije u BiH, oni koji ruše ugled pokušajem zloupotrebe bezviznog režima, na određeni način kazne?
Uvijek je nezahvalno govoriti o kaznama. Ja nisam zagovornik takve vrste odnosa. Naravno, potrebne su mjere u cilju sprečavanja zloupotreba.

Ipak, za mene je najvažnije sljedeće: Prvo, analizirati i locirati problem i drugo, pokušati pronaći rješenje. Specijalni mehanizmi, kreirani od strane Komisije u cilju nadgledanja ovog procesa, imaju za cilj upravo to: analiziranje podataka, situacije na terenu i u slučaju ozbiljnih problema, pronalaženje rješenja u saradnji sa vlastima,.

Uvjerena sam da je u interesu vaše zemlje da učini sve kako ne bi došlo do ugrožavanja bezviznog režima.

Da li ste kao Evropski parlamentarac ikada razmatrali efikasnost donacija iz Evropskih fondova nevladinim i drugim organizacijama u BiH, a u svrhu približavanja BiH Evropskoj uniji?

Ne. Do sada nisam razmatrala efikasnost novčanih donacija nevladinim ili nekim drugim organizacijama u BiH. U svakom slučaju ne detaljno, iako sam upoznata sa radom mnogih nevladinih organizacija u vašoj zemlji.
Vrlo je važno da te vrste donacija budu transparentne. Građani imaju pravo da znaju od kuda novac dolazi i u čijim rukama završava. Uloga nevladinih organizacija je izuzetno važna jer mnoge od njih oblikuju političke odluke u društvu. Zbog toga je neophodno nadgledanje i transparentnost fondova iz kojih se nevladine organizacije finansiraju. Nažalost, postoje i organizacije koje kao jedini cilj imaju profit. To je neprihvatljivo.

Smatrate li da se o BiH dovoljno pozitivno govori u evropskim krugovima?

Nažalost, kada je riječ o politici i političarima, slika BiH je uglavnom loša. Bosna i Hercegovina nije napravila nikakav značajniji napredak tokom posljednjih 4 ili 5 godina. Liberalizacija viznog režima je jedini značajan korak prema evropskim integracijama. Vrlo sam zabrinuta razvojem situacije u zemlji. Građani zaslužuju predstavnike koji će raditi na dobrobit svih. Ako se stvari budu odvijale na ovakav način, bojim se da će biti izgubljena još jedna generacija mladih ljudi. Svi imamo svoju odgovornost. Željela bih da se BiH posveti evropskom putu. Zemlja i politički prdstavnici trebaju da preduzmu hitne akcije.

Prema Vašem mišljenju, da li mislite da je moguće da iste političke elite, ideologije ili programi, vode jedan narod od vremena socijalizma, preko prvih parlamentarih izbora početkom devedesetih, ratnih sukoba i na kraju da ih uvedu u Evropsku uniju?

Ja vjerujem u demokratske i poštene izbore. Ljudi biraju političke elite i biraju one kojima vjeruju. Ja poštujem i pozdravljam rezultate posljednjih izbora u BiH. Oni predstavljaju demokratsku odluku građana.
Očekujem da je svaka politička elita posvećena napretku zemlje, ekonomskom rastu, socijalnoj zaštiti, zapošljavanju i sigurnoj okolini. To rezultuje povjerenjem građana.Voljela bih da se izabrani političari u vašoj zemlji fokusiraju na približavanje građana, a ne na dodatne podjele. Osim toga, želim da se posvete neophodnim reformama kako bi BiH približili EU što prije je to moguće.

(Frontal.ba/ds)