Priredili: Dario STANKOVIĆ, Suzana VUKMIR
Međunarodni dan žena obilježava se 8. marta svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća žena. Osmi mart ustanovljen 1910. godine kada se širom svijeta ovaj dan počeo obilježavati kao najvažniji dan za podsjećanje na dugotrajnu mukotrpnu borbu za ženska prava.
I nakon jednog vijeka položaj žena u svijetu je i dalje težak, žene su i dalje diskriminisane po osnovu pola. Ugrožena su im prava, veliki broj njih su žrtve nasilja, nezadovoljavajuće je i stanje na mjestima odlučivanja u političkom i javnom životu. Tradicionalne i stereotipne uloge koje im se nameću i dalje otežavaju njihov napredak u društvu.
ŠTA PREDSTAVLJA 8. MART Druga internacionala, organizacija socijalista i radničkih partija, 1910. godine organizovala je prvu međunarodnu žensku konferenciju u Kopenhagenu. Tada je proglašen Međunarodni dan žena, koji je predložila ugledna njemačka socijalistkinja Klara Cetkin. |
Portparolka Gender centra za jednakost i ravnopravnost polova Vlade RS Dijana Tepšić podsjeća da zakonski okvir u RS garantuje i štiti prava žena, te ravnopravnost muškaraca i žena u društvu, a situacija je u stvarnosti ipak drugačija.
- RS nije izuzetak jer u svim zemljama svijeta postoje različiti oblici diskriminacije po osnovu pola, te je dužnost država da preduzimaju mjere kako bi se te postojeće neravnopravnosti iskorijenile - kaže ona.
Ističe da prema analizama Gender centra razlog za nepoštovanje standarda i principa za ravnopravnost polova je u nepoznavanju i nedovoljnoj svijesti o ovim pravima, ali i o tradicionalnim i patrijarhalnim obrascima koji su često glavna prepreka u ostvarivanju suštinske ravnopravnosti.
Ženska ljudska prava su nešto što pripada svakoj osobi ženskog pola po samom rođenju kao i sva druga ljudska prava, ali se ona najčešće kao takva dovode u pitanje, odnosno stalno se postavlja pitanje zašto se potencira zaštita tih prava - napominje Tepšićeva.
Kaže da je pored daljeg jačanja zakonskog i institucionalnog okvira u ovoj oblasti potrebno raditi na podizanju svijesti, obrazovanju o ovim pravima i njihovom značaju u cilju iskorijenjivanja štetnih predrasuda i stereotipa koji vode diskriminaciji i nasilju.
Sociološkinja Biljana Milošević ističe da je evidentan napredak u emancipaciji ženske populacije u svakom pogledu, a pokazatelji toga su ulaganje u lično obrazovanje, građenje uspješnih karijera, zauzimanje visokopozicioniranih mjesta u društvu i slično.
- Međutim, ovo je stav iz jedne globalne perspektive o položaju žena danas u društvu. Ako se situacija sagleda iz parcijalnih uglova, onda se nažalost, mora reći da još uvijek ima dijelova u kome se žena tretira bićem "drugog" reda, jer je svijest takvih društava pod uticajem tradicionalnih normi. Kao početni koraci u rješavanju ovog problema jesu organizovanje i djelovanje neofeminističkih pokreta, razne građanske inicijative u kojima žene ukazuju na svoj status u društvu – rekla je Miloševićeva apelujući da tu ne treba stati, već da treba raditi na njihovom osnaživanju i većoj promociji.
Iz istorijskog konteksta gledano, ističe, Osmi mart je dan za buđenje ženske svijesti, dan kada su žene zatražile svoje pravo glasa, izjednačavanje sa muškim polom, dan protesta i političkog aktivizma žena, koji ni do današnjeg doba nije prestao.
- Nažalost, danas je očigledna komercijalizacija Osmog marta, jer dovoljno je sagledati širok asortiman kojekakvih proizvoda u formi poklona namjenjen "samo" ženi za taj dan, zatim raznoliku ponudu u turističkim agencijama povodom ovog dana - ističe Miloševićeva.
Konstatuje da je žalosno ako žena treba da se osjeti ženom samo za Osmi mart, te da doza minimalne pažnje bilo kog dana u godini ne košta previše, a jako je produktivna i efikasna za svaku ženu na planeti. Poručuje sljedeće:- Ne koristite Osmi mart kao dan za iskupljivanje kod žena, nemojte Osmi mart doživljavati kao dan za ispunjavanje formalnosti u obliku kupovine cvijeta ili čega već, jedan osmijeh, jedan kompliment, neki gest dobre volje svakodnevno su dovoljni svakoj ženi da se osjeća srećno i ispunjeno.
Predsjednica Udruženja građana “Budućnost” iz Modriče Gordana Vidović ističe da su u našem društvu i danas “važne” funkcije povjerene muškarcima, a razlozi zbog čega je tako uglavnom se pronalazale u tome da žene imaju previše obaveza u porodici, na radnom mjestu i da bi, u slučaju izbora na neku veću funkciju, bile dodatno opterećene.
- Žene teže dobijaju posao od muškaraca, a lakše ga izgube. Nasilje u porodici je veoma izražen problem, a prepreke za ostvarivanje žena u svim segmentima društva nažalost, i danas su patrijarhalno nasleđe i posttranzicijski procesi. Čini se da se i pored promjena zakona teško može promijeniti svijest ljudi, a ključnu ulogu u ovom procesu imaju mediji – kaže za BLIN MAGAZIN Vidovićeva.
Smatra da je u medijima neophodno isticati vrlinu koju imaju žene, a to je odgovornost koja se manifestuje na različite načine. Kaže da muškarci misle da se, kupujući toga dana cvijeće i poklone, mogu iskupiti za ostale dane u godini.
- Ne bih rekla da je ovaj dan isforsiran, prije bih rekla da je iskorišten u komercijalne svrhe - zaključila je.
BLIN ANKETA MEĐU BANJALUČANKAMA – Da li je Osmi mart komercijalizovan praznik?![]() Mislim da je u posljednje vrijeme Osmi mart prilično komercijalizovan praznik i dobra prilika svim trgovcima za zaradu, ali da ipak ima bitnu istorijsku podlogu i da je zbog toga značajan svim pripadnicama ženskog pola. Meni lično ne znači mnogo, poklone ne očekujem, ali rado poklanjam nešto svojim najblizim ukućankama, jer je ovaj praznik po meni lijepa prilika da obradujem svoju majku ili baku. ![]() Lično Osmi mart ne doživljam kao ništa posebno, za mene je to običan dan kao i svaki drugi. Dan žena, pa valjda nam svaki dan treba biti dan žena, a ne samo Osmi mart? Treba istaći da je to komercijalizovan praznik, nema uopšte onakvu draž kakvu je imao nekada, danas to služi samo da bi se reklo ko je dobio vrijedniji poklon, a nikom nije važna namjena tog poklona, taj mali znak pažnje. Kao djevojka, mnogo više me obraduje kada dobijem ružu, a ne neki skuplji poklon, jer kada dobijem nešto skuplje, osjećam se dužna, kao da to moram da vratim, a ovako ruža mi je stvarno jedan divan znak pažnje. ![]() Mislim da je Dan žena jedan dobar dan, ali za mene je svaki dan Osmi mart, jer svaki dan smatram svojim. Praznovanje u današnje vrijeme je malo izvještačeno, jer ako pričamo u globalu OK, žena se na taj dan osjeća posebno, ide sa cvijećem u rukama, a sutra će joj se opet nabiti na nos mnoge stvari od strane muškaraca. ![]() Svi pričaju o tome kako je ovo komercijalizovan i kako se takva pažnja ženama treba poklanjati svaki dan, a ipak ostaje samo Osmi mart kao Dan žena. Ipak, jako je lijepo kad te neko obraduje poklonom, makar i nekom sitnicom, a jos ljepše kad povod za to nije Dan žena. |
Podaci nadležnih institucija i organizacija o slučajevima nasilja u porodici kojima raspolaže Gender centar Vlade RS pokazuju sljedeće: U proteklih 10 godina, u RS počinjeno je 96 ubistava u porodici. Od toga, 56 je ubijenih žena. Žene, žrtve porodičnog nasilja, čine više od 30 odsto ukupnog broja ubijenih lica u RS. Podaci SOS linije 1264 za žrtve nasilja u RS u posljednjih pet godina: 17.234 žrtve nasilja od toga 98 odsto su žene i djevojčice žrtve nasilja. U oblasti rada i zapošljavanja i pristupa resursima žene rade više, a imaju manje. U nepovoljnijem su položaju na tržištu radne snage, teže ostvaruju radna prava kada je u pitanju materinstvo, često su prve na udaru otkaza u slučaju ekonomske krize. Brojna istraživanja i pokazatelji u oblasti rada i zapošljavanja ukazuju na postojanje diskriminacije i neravnopravnosti po osnovu pola, uključujući i uznemiravanje, seksualno uznemiravanje, mobing, kršenje prava trudnica prekidima radnih odnosa. Ove oblike diskriminacije i neravnopravnosti pretežno trpe žene. Žene takođe nisu u ravnopravnom položaju prilikom traženja zaposlenja zbog svog bračnog odnosno porodičnog statusa, što često predstavlja razlog da su prinuđene da rade u sivoj ekonomiji na lošije plaćenim radnim mjestima i da prihvataju poslove pod lošijim uslovima. Ovo potvrđuju i zvanični podaci resornog ministrastva u oblasti rada i zapošljavanja koji ukazuju na činjenicu da su žene manjina među zaposlenima i u aktivnoj radnoj snazi. To ne znači da one manje rade, naprotiv, svakodnevni poslovi žena su opterećujući, neplaćeni i društveni nepriznati. Prema podacima Gender centra Vlade RS samo jedna trećina od ukupnog broja penzionera su žene koje ostvaruju pravo na penziju. Privredne grane u kojima su većina žene su najmanje plaćene i najmanje vrednovane, čak i kada su zaposlene u tim granama, rukovodeći kadar je većinom muški. U RS žene su u veoma malom broju vlasnice imovine, pa im je iz tih razloga otežan pristup kreditima i finansijskim podsticajima. Veliki broj seoskih žena rade kao neplaćeni pomažući članovi koje nemaju mogućnost ostvarivanja penzijskog i zdravstvenog osiguranja. Ovakav položaj žena na tržištu rada dalje utiče na njihove jednake šanse za bavljenje političkim životom na mjestima odlučivanja. Veoma mali broj žena ima uopšte mogućnost da ovo stanje promijeni jer ih je još uvijek veoma malo na mjestima političkog i javnog odlučivanja. |
(BLIN MAGAZIN)
PODIJELI NA
Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook